Accueil
Aimé CESAIRE
Frantz FANON
Paulette NARDAL
René MENIL
Edouard GLISSANT
Suzanne CESAIRE
Jean BERNABE
Guy CABORT MASSON
Vincent PLACOLY
Derek WALCOTT
Price MARS
Jacques ROUMAIN
Guy TIROLIEN
Jacques-Stephen ALEXIS
Sonny RUPAIRE
Georges GRATIANT
Marie VIEUX-CHAUVET
Léon-Gontran DAMAS
Firmin ANTENOR
Edouard Jacques MAUNICK
Saint-John PERSE
Maximilien LAROCHE
Aude-Emmanuelle HOAREAU
Georges MAUVOIS
Marcel MANVILLE
Daniel HONORE
Alain ANSELIN
Jacques COURSIL

KI SA AN GRAN-GREK KA SEVI ?

KI SA AN GRAN-GREK KA SEVI ?

Lè zot wè lagrev-la pwan balan’y pannan mwa févriyé-a, nou koumansé wè tout kalté moun sòti déwò akwèdi touloulou toubannman : ki adan jounal, ki asou radio, ki anlè télé, sé anni yo nou té ka tann. Sé moun-tala sé sikolog, ékonomis, antwopolog, sosiolog, jiris, espésialis Sians politik kisasayésa…Sé moun ki fè gran létid (pi souvan ki rarman adan linivèsité la Fwans) ek ki ka travay épi tet-yo, épi lespri-yo. Lè nou ka fè an siparézon ( = comparaison) èvè dot péyi ki ni apochan ( = à peu près) menm grandè ki Matinik, nou ka konstaté ki ti péyi-nou an, tou piti mòso tè-nou an, pòté anchay “gran-grek”. Sé kon sa lang kréyol la ka kriyé moun ki ka djoubaké ( = travailler) épi lespri-yo.

Dabò-pou-yonn, fok mo-tala fè nou katjilé. Fok nou dékatiyé’y (= analyser) pou chaché konpwann ola i sòti ek ki sa i ka rikouvè ekzaktiman. Mo « grek » la za ka montré nou chimen-an : an moun ka travay épi lespri’y, sé oblijéman an moun ki risivwè an kilti niopen ( = européen), kivédi an kilti grek ek laten. Sé an moun ka menyen ek matjé bel fwansé ganmé ek ki trapé yonn-dé bidim diplom adan tjek linivèsité. Kidonk, adan sosiété-nou an, ni asou an bò, lé « gran-grek » ek asou an lot bò, lé « Ti Sonson ». Ti Sonson ka riprézanté boug lakanpay la oben boug an vil la ki pa fè gran létid, ki ka palé plis kréyol ki fwansé ek ki pa djè konnet sa ka woulé andéwò Matinik (sof pou dé sèten bagay kon mizik oben foutbol).

Jan-vwè ( = conception)-tala sé rézilta pres 4 siek kolonizasion ek méprizasion ba lang ek kilti kréyol la. Ba pouvwè kolonial la ek, pli ta, ba sé met-a-manyok (= dirigeant) neg, milat ek zendien an, lè ou vwè lestravay touvé’y aboli, fok té « sivilizé » sé ansien djouk-la (= esclave). Yo pa té ka di sa an manniè blip kon sa, men lè lé « Frères de Ploërmel » koumansé apwann Neg li ek ékri, lè an finisman a 19è siek-la, lékol layik koumansé ouvè, larel-lidé (= idéologie) sé met-lékol la té klè : déchouké (= déraciner) lang ek kilti kréyol la andidan tet sé ti Neg-la ek viré anchouké (= enraciner) an lot lang ek an lot kilti ki pa dot ki ta sé Fwansé-a.

Toulitan sistem bitasion kann lan té ka woulé, sé gran-grek la pa té djè ni an gran wol ka jwé. Abo ( = malgré) Neg-la té ka pwan fè, abo i té djouk épi apré ouvriyé agrikol, abo sé lanmonné-kod i té ka risivwè kon salè chak simenn, abo yich-li té ka maché épi rad chiré ek san soulié, sé lang ek kilti kréyol la ki té ka mennen. Lang ek kilti fwansé pa té ni pies fos adan bitasion-an. Sé anni an vil yo té ka dominé. Kifè, sé lè, anmizi-anmizi, sistem bitasion-an koumansé déchèpiyé (= s’effriter) ek lavil koumansé pwan lopsion asou lakanpay, gran-grek koumansé wouvè zel-yo.

An bagay nou ka rimatjé lamenm, sé ki gran-grek la pa té ni pies kalté rilasion épi Bétjé. Gran-grek la pa té ka dépann di Bétjé-a davwa (= parce que) sé Léta fwansé ki té ka (ek ki ka kontinié) péyé’y. Kifè, adan sosiété-nou, pa té ni dé, mé twa kalté moun : Ti Sonson—Bétjé—Gran-Grek. Oprèmié-koumansman, sé gran-grek la désidé défann Ti Sonson kont salopté sé Bétjé-a ek pou rivé fè sa, yo té ka apiyé asou moun an Fwans ki té ni lidé pwogrésis : répiblitjen, sosialis, fran-mason kisasayésa…Apré, yo réisi mété doubout yonn-dé jounal, parti politik ek sendika pou sa défann pli bien sa yo ka kriyé « dwa pep-la ». Bagay-tala koumansé fet dépi an 19è siek-la, atè lavil Sen-Piè, épi an moun kontel Marius Hurard ki té an avoka milat ek ki pasé pres tout lavi’y ka goumen kont pouvwè sé Bétjé-a. Nan 20è siek-la, ni an patjé gran-grek kontel Jules Monnerot, Georges Gratiant, René Ménil, Aimé Césaire oben Frantz Fanon ki kontinié dékrinen ( = critiquer) sistem kolonial la ek ki matjé yonn-dé liv ki pòtalan (=important) toubannman pou sa konpwann woulaj (= fonctionnement) sosiété-nou an.

Antouléka, sa nou ka konstaté, sé ki dépi mitan 19è siek-la pou rivé jik nan bout 20è siek-la, sé gran-grek matinitjé a toujou rifizé zonnzolé ek toujou mété kò-yo adan yon sel larel ki sé défans édansité (= identité) ek pep Matinik. Sa vré ki ni dé sèten adan yo ki mété kò-yo bò pouvwè kolonial la oben bò Léta fwansé, mé menm lè yo té ka pwan kalté pozision-tala, yo té klè nan tet-yo ek nan konpowtasion-yo. Jik nan finisman 20è siek-la, ou té sav ki koté, asou ki bò, an gran-grek té yé. Ek lè yonn té ka viré bò, sa té klè toujou davwa i pa té ka tjenbé dé plodari (= discours) an menm tan : i té ka suiv diskou nouvo bò-a i té chwézi a. I pa té ka bo tjou labé ek bo tjou Djab an menm tan.

Kidonk nou pa sav sa ki pasé nan 21è siek-tala, mé sel bagay nou ka konstaté, sé ki laplipa sé gran-grek nou an vini an bann zonnzolè (= navigateurs à vue). Sa ki pi grav, sé ki yo toujou ka pozisionnen kò-yo koté moun-lan ki pi fò-a, ki pli mapipi a, a tel oben tel moman. Kontel, an tan pèsonn pa té ka vréyé labou kont Bétjé, falé té wè sé gran-grek nou an défilé lakay Bernard Hayot chak lè té ni an vènisaj penti. Oben ay pasé an lajounen asou tjek lilet ki tel jenn Bétjé swédizan pwogrésis ni. Lè sé pa Bétjé yo té ka flaté, sé éli politik ki ni pouvwè yo té ka griyen ba yo. Pouki sa ? Pou trapé tjek sibvansion pou pibliyé an liv, fè an espektak mizik, an CD oben an flim siléma.

Konmva (= étant donné que) dépi koumansman lanné 2009 la pwan, Bétjé ek éli politik pwan lavol, kon fos Bétjé ek éli politik anmwennzi (= diminuer), sa sé gran-grek zonnzolè nou an kouri fè ? Yo kouri ajounou douvan Kolektif 5 févriyé a ! Pannan tout mwa févriyé-a, yo anni dévidé (= déverser) an etsétéra pawol-palé (radio ek télé) ek pawol-matjé (jounal). Ki sosiolog, ki antwopolog, ki istorien, ki jiris, ki sikolog, ki ékonomis, ki espésialis Sians politik, tout sé grand-grek nou an, sibitman, té ni an dékatiyaj (= analyse) pou mété déwò. Sa té ké an bon bagay si pres yo tout la pa té ka kontanté kò-yo di flaté Kolektif 5 févriyé a ek sé manifestan-an ekzaktiman kon avan, yo té ka flaté Bétjé ek éli politik. Apaw yonn-dé ki, an ti manniè mangous (= timide), té ka fè an piti dékrinaj (= critique), yo tout la sé WOULO-BRAVO yo té ka di oben matjé.

{{Nan 21è siek-tala, gran-grek matinitjé a vini an zonnzolè ek an kapon.}}

Kon i bizwen yo rikonnet li, kon i anvi yo pòté’y anlè, olié i jwé wol dékrinè’y (= critique), olié i pwan ritjil pa rapot a réyalité-a, i ka alé adan sans van-an. I ka kouri la éti diri-a ka gonflé. Yè, i té ka bo tjou Bétjé ek éli politik, jòdi-a i ka bo tjou Kolektif 5 févriyé a, dèmen bomaten i kapab bo tjou Légliz Katolik oben kek gran péyi étranjé (kon lé Zéta-Zini) si ou wè nou vini endépandan.

Sa lamantab !

An gran-grek pa pou kapon. Poutji ? Davwa fok i sav moun ké dékrinen’y, yo ké jouré’y, yo ké di bétiz anlè’y, yo pé jik fouté’y an wonn-bwa adan tjek lankongni (= coin) lari. Mé fok pa i moli ba pèsonn ! Fok pa i flaté pèsonn, menm si i ka pwan bon fè. Sé sel manniè i pé konsèvé libèté gran-grek li.

{{ Man pa kay janmen flaté pèsonn, ni moli ba pèsonn.}}

Kisiswa konsékans-lan ba mwen…

Commentaires

fela | 06/04/2009 - 19:01 :
Misyé Confiant an ka rèspèktéw onlo, ou sé on réyèl solda, mé an pa ka konprann pou ki sa an 2009 on boug kon vou (é dòt moun ki ka maké bon bagay adan sit Montray Kréyòl la) ka kontinyé maké èsprésyon «gran-grèk» lasa. Pou mwen sé on palé é maké kolonyal, davwa èsprésyon lasa ka ba sé grèk la twòp valè menm, alòs ké sé grèk lasa sé koté Kama (manman Lafwik) yo aprann onlo biten menm, on boug kon Pythagore rété fè étid on pakèt lanné koté Kamita (Éjip an tan lontan). Apré tou sa travay misyé Cheikh Anta Diop lésé, fò nou rann Narmer sa ki tay; alòs misyé Confiant souplé maké gran kémit ou byen gran nèg. Pa oubliyé Kama sivilizé Lèwòp, jòdi jou onlo moun sav sa. Pran bato la an lòt sans la èvè nou boug an mwen.
sirik_la | 27/04/2009 - 18:56 :
Misié CONFIANT, man té lé tjek-ou padavwa ou sé boug ki ka maké rèd é an ka vwéyé an bel woulo pou moso palé ta la. Man ka wè an pil bagay jan ou ka maké, jan ou ka limen limyè-a anlè sewten malpwopté. sel bagay, an té ké enmen maké an bagay an lè véritab dosié kon ou fè an lè klordékon-la; an té ké lé palé epi'w di bagay ta la. man pa ni pwétansyon fè an kout gwan gwèk, mé jan mwen ka wèy, sé an dosié ki ni enpowtans li. ou ni mèl mwen. tjenbé. PS: chaben-an té lapo rèd

Connexion utilisateur

CAPTCHA
Cette question sert à vérifier si vous êtes un visiteur humain afin d'éviter les soumissions automatisées spam.

Pages