Lè moun-andéwò ka gadé konpowtasion Matinitjé yo blijé konstaté an dékontwolay (contradiction) : an kou, nou kont sé Fwansé-a ; an lot kou, nou pou yo. Kontel nou ka vréyé labou davwè ni twop ritrété « métwo » ki ka vini enstalé kò-yo nan komin Twa-Zilé, Ans-Darlé oben Dianman, men, nan menm balan-an, lè étjip foutbol la Fwans ka jwé, nou ka sipòté’y ora kou. An dot kontel (exemple/example) : yo ka pwopozé nou an ti-zizing lotonomi, Artik 74 konstitision fwansé a, nou ka ripousé’y a plis ki 70%, mé nou ka vréyé « Miss Matinik » adan konpétision « Miss Fwans » ek nou ka égri davwè yo mandé manzel féré (défriser/to straighten) chivé’y.
Kidonk Matinitjé pa sav sa yo lé. Yo pa sav koté yo yé.
Si nou lé vini an pep ki gran-moun, ki doubout nan tjilot-li, nou pé pa kontinié woulé adan kalté zwel-séré tala. Fok nou chwézi an larel ek fok nou fè débriya rété adan’y jik bout. Poutji ? Davwè si zot wè nou ka kontinié fè palayi-palaya (tergiverser/to procrastinate) kon nou ni labitid fè a, pèsonn pé ké pwan nou o sérié. La Fwans ké kontinié mété nou a lafet ; l’Ewop ké kontinié tounen nou an bourik ; sé péyi bannzil (archipel/archipelago) karayib la ké kontinié pwan nou pou sa nou yé kivédi an bann komik.
Men si zot wè pep-la ni konpowtasion-tala sé davwè (parce que/because) i ka imité ta sé politisien-nou an, sé gran chef lantoupriz la, sé grangrek-la, tout sé moun-lan ki adan an wotè ek ki ka viv ti kò-yo nawflaw (sans aucun problème/without any problem). Tout sé moun-tala sanfoutépamal divini Matinik. Sa ki ka entérésé yo sé plen poch-yo, risivwè tout kalté model lonnè ek fè yich-yo trapé an bon sitirasion. Lèrestan pa anlè kont-yo !
Kidonk pep-la sav sa i rété pou fè : lévé gawoulé (se révolter/to revolt) !...