Accueil
Aimé CESAIRE
Frantz FANON
Paulette NARDAL
René MENIL
Edouard GLISSANT
Suzanne CESAIRE
Jean BERNABE
Guy CABORT MASSON
Vincent PLACOLY
Derek WALCOTT
Price MARS
Jacques ROUMAIN
Guy TIROLIEN
Jacques-Stephen ALEXIS
Sonny RUPAIRE
Georges GRATIANT
Marie VIEUX-CHAUVET
Léon-Gontran DAMAS
Firmin ANTENOR
Edouard Jacques MAUNICK
Saint-John PERSE
Maximilien LAROCHE
Aude-Emmanuelle HOAREAU
Georges MAUVOIS
Marcel MANVILLE
Daniel HONORE
Alain ANSELIN
Jacques COURSIL

Chak pep asou latè ka suiv chimen ki ta'y

Chak pep asou latè ka suiv chimen ki ta'y

  Ni dé sèten moun Matinik ki ka vréyé labou davwè pep fwansé ka lévé gawoulé dépi pasé 3 mwa ek pep aljérien an ka soukwé jouk-la ki anlè kabech-li a dépi yon simenn toupannan pep matinitjé a ka viv kò'y adan kannaval kivédi bankoulélé.

   Sé moun-tala pa sav oben ka fè wol pa sav ki chak pep asou latè ka suiv pwop chimen'y. Ek pwop balan'y !

   Nou abo fwansé, nou abo éwopéyen, ni 7.000 tjilomet lanmè ka séparé Matinik di l'Ewop ek sé pa davwè ni Entènet, Watsap oben Twitè jòdi-jou, ki sa ké chanjé an bagay. Sa vré ki atjelman nou ka rivé trapé nov ki fré asou tout péyi oliwon latè, menm sa ki nan vitjoumakwenn kontel la Risi oben l'Endonézi. Sa vré ki nou ka wè pòtré tout lidè politik, nou ka wè mouvman-yo, nou ka tann pawol-yo ek nou pé pa di an pies kalté manniè ki sé pa zak-nou. Si zot wè lé Zéta-Zini séyé maté gouvelman Nicolas MADURO a, atè Bénézwel, ek ki sé Ris-la désidé entèvienn, konmva Matinik a 1h avion selman di Karakas, sa pé pa na ni répèkision asou nou.

   Men sa ki nan fondok lespri ek boyo an pep, sé ta'y !

   Ek pies kalté sosiolog, politolog oben jounalis pé pa prédi sa ki ké fet : pèsonn pa té prévwè lagrev jénéral févriyé 2009 la ki diré pasé yon mwa, pa plis ki pèsonn pa prévwè gawoulé fwansé a ek gawoulé aljérien an. Kivédi pep Matinik la pé ka sanm sa ki adan an kalté langoudi, konsidiré yo ba'y bwè tjek dlo-landòmi, men sa pa lé di ayen. Sa pa lé di ki nan fonfonn tjè pep la pa ni an kolè ki ka bouyi ek ki pé tijé a  nenpot ki lè.

   Matinik two an banbanm, ni twop moun ki pa ka djoubaké, twop madjendjen ka mandé chien pen, twop fanm ka élivé yich-yo yo yonn, twop ladwog ka sirkilé nan péyi-a kisasayésa...pou an jou, san pèsonn konpwann poutji, an bidim lévé-doubout ka anni pété. Bétjé ek gwo-tjap neg konpwann ti zafè -yo bel, ki lavi-a ka woulé nawflaw, men sé vèglé yo ka vèglé kò-yo. Fok yo sav ki an kalté laraj anba-fey pé sòti déwò ek anni volkannizé sosiété nou an toubannman. Ek sa pé fet adan an bat-zié !

   Kidonk, kon ti pawol-la ka di : tjenbon tiré !...

Connexion utilisateur

CAPTCHA
Cette question sert à vérifier si vous êtes un visiteur humain afin d'éviter les soumissions automatisées spam.

Pages