« Hay chyen ba-y zo a-y » Si onlo adan sé nonm é fanm politik an-nou la pa ni tan li, tini détwa adan yo ka pwan tan, déparfwa, wouvè on liv.
Sé yo konsa ka rivé vwè tibwen pli lwen pasé manda élèktoral a-yo, sé yo ka rivé ni on vizyon pou kilti a péyi an-nou.
Nou té ni yonn jan-lasa kotésit. Yo monté konplosité pou té déboujonné-y poudavwa i té onjan two grandizè, sa i té ka fè é di pa té agou a toutmoun. Mé prensipalman yo té vlé déchouké-y pou pwan plas-la.
Asiré séla i rivé pwan plas-la kay rivé fè, yomenm osi, on politik ola kilti an-nou ké ni on bèl plas. Mèsi grandman davans.
Nou, moun Bouliki pli souvaman ka viv adan kilti loralité, kilti a léjann é kont, gwoka é zouk é …dékèfwa, kenbwa é malpalans.
Kanmenmsa sa ka rivé-nou wouvè on liv…poézi ! Asiré pa pétèt !
E sé pou sa nou kay palé èvè-zòt asi on liv on poèt béké Gwadloup maké avan tan labolisyon. Non a poèt-lasa sé Poirié Saint-Aurèle. Zòt pa bizwen hont si zòt pòkò té janmé tann non a-y.
Non a liv-la sé : « Les veillées du Tropique ». Palapenn di-zòt kilès tropik, nou ja vwè sa adan onlòt lison nou fè asi « Tan é Zézon ».
Pa bizwen di-zòt nonpli sé on nouvo édisyon (2014) a liv-lasa. Sé Konsèy Réjyonal Gwadloup i désidé rédé misyé Roger Toumson dirijé wouédisyon mizi-an-mizi, a tout litétérati a péyi-la, asèlfen noutout pé rivé touvé sé liv ansyen-lasa anba men an-nou.
Sé misyé Jean Laplaine i fè prézantasyon a tala, é konfèdmanti travay-la byen fèt. Woulo bravo ba pwofésè-la ! Sansa, sa pé nou pa té ké menm wouvè liv-la si nou pa té konmansé pa jété on zyé asi pawòl-douvan la.
Nou pa té ké wouvè liv-lasa davwa dabò pou yonn « poézi » a pa on lèkti moun ka sitèlman enmé pwan tan li. Epi pou dé, nou plen jijman a priori, lèwvwè nou ka vwè sé poèt béké-kréyòl antan-lontan, rasis, èsklavajis, i maké-y. Jistikont si nou pa ka bouché né an-nou é foukan-alakous.
Nou pa té ké pwan tan wouvè liv-lasa si on bon zanmi an-nou, nou ka di-y mèsi, pa té achté-y, pwan tan li-y é di-nou kijan, magré a pa poézi i pisimyé, i touvé adan-y bon détwa ransèyman asi istwa an-nou. On istwa souvantfwa nou pa menm konnèt. Kontèl :
Le camps de Kelers (Ballade).
…
Thirza, la bonne sœur, aux grands yeux de gazelle,
Agitant un berceau répéta ce refrain ;
« Ferme les yeux, dors, jeune frère,
Sinon le chien noir hurlera ;
Dors sans pleurer fils de ma mère,
Ou le Kéler te mangera ».
« Qui parle de Kélers dit l’aïeule Praxède,
En sursaut repoussant le coui de son repas ?
Les Kelers, disiez-vous ?...que Dieu leur soit en aide,
Et leur donne le pain qui ne nous manque pas ! ».
Nou toujou tann palé dè Kèlè pou di sa té dé kalité mové kenbwazè ka kyouyé moun. An réyalité « Kelers» sé konsa sé blan péyi-la èvè sé Nèg bitasyon-la té ka kriyé sé Nèg-mawon la. Kèlè on mo i sòti toudwèt an lang anglé : killer. Jik jòdi p’asi Pwent-Nwa ou ka touvé moun lafanmi Keller.
San nou pwan lapenn étidyé sé modèl poézi-lasa ka fè sonjé poézi a poèt an tan Chateaubriand, tèks-la ka montré-nou kijan an Gwadloup sé Nèg-mawon la té ni plizyè kan ola yo té organizé adan montangn-la, ola yo té ka chèché kilès adan sé chèf-la kay konmandé sé lézòt-la pou pwan dirèksyon a konba-la, atoupannan adan sé bitasyon moun, Nèg kon Blan, té ka viv adan lapérézité kakarèl toulongalé.
Ni dòt poém adan liv-lasa ka ranségné-nou asi mantalité a zansèt, Nèg kon Blan, té ka viv kotésit adan lé lanné 1800-1850. Kontèl yonn i ni pou tit : La Veillée des Nègres. Ni osi onlòt kontèl : Patria, ka montré-nou kijan sé Béké-Gwadloup an tan-lasa té ni on santiman nasyonalis menmjan èvè touséla i té adan tout Lanmérik é yo té ka kalkilé kijan pou yo té ké pé rivé débarasé-yo èvè pwofitasyon a Léwòp, kijan fè pou sòti anba jouk kolonyal-la.
Eben, nou a Bouliki, nou ka di-zòt si zòt trapé lokazyon tonbé asi liv-lasa, pwan tan jété on zyé asi-y. Nou ka di sé nonm politik-la i ka rédé wouédité sé liv-lasa granmèsi. Sé grangrèk an-nou la ka fè travay-la kon misyé Toumson é misyé Laplaine : kontinyé bay adan nou kontan travay a-zòt.
Wabap !
Mèsi onpil.
Asèlfen : à la seule fin de.
Atoupannan : tandis que.
Dabò pou yonn : primo.
Epi pou dé : secondo.
Grandizè : vantard.
Lapérézoté-kakarèl : peur panique.
Malpalans : médisance.
Toudwèt : directement.