Pannan pasé 30 lanné (1972-1992), gwo plantè bannann Matinik pwézonnen péyi-a épi an pestisid yo ka kriyé "klowdékòn". Silon sa yo ka prétann, sé té sel manniè goumen kont an maleng ki té ka chiktayé sé réjim bannan-lan, maleng éti tit-li sé an fwansé "cercosporiose noire". Jòdi-jou, tè Matnik polié, lariviè Matnik polié, dlo-fondok Matnik polié, lanmè Matnik polié. Ou jis ka ritouvé klowdékòn adan let fanm ki an-sitiasion ek adan viann zannimo bouchri. Ek, malè ba nou, klowdékòn-la ka mété 1 siek é dimi avan i déchèpiyé la éti i yé a, kivédi yich ti yich-nou ké ni pou sipòté ek sibi salopté-tala.
Nou pa janmen tann "CONTACTS-ENTREPRISE" ni pies dot owganizasion ka sanblé met-a-manyok lantoupriz wouvè bouch-yo pou di an tjou-patat asou sa. Djol-yo rété koud red-é-dri ! Mé mi anvwala, sé moun-tala ka vini atjèman ba moun lison épi dé gran panno yo simen toupatou Matinik pou mandé moun dénonsé..."kochon". Sa vré ki ni twop moun ka fouté fè ek ka voltijé zòdi nenpot koté. Sa vré fok goumen kont kalté vakabonnajri-tala. Men sé pa li ki polision pli mové, polision pli danjéré nan péyi-a.
Polision ki pli danjéré ba nou sé pwézonnaj klowdékòn la pis i ka ba nou tout kalté vié kansè, i ka fè timanmay net épi malformasion, i ka fouté gran-moun maladi Parkinson ek maladi Alzaymè. Lè Louis BOUTRIN ek Raphaël CONFIANT, an 2007, té pibliyé 2 liv asou sa__"CHRONIQUE D'UN EMPOISONNEMENT ANNONCE" ek "CHLORDECONE : 12 MESURES POUR SORTIR DE LA CRISE"__, Lachanm Agrikilti Matinik té déklaré ki sé mésié té ka chèché tjwé agrikilti Matinik, men Léta fwansé li-menm té blijé rikonnet polision-an ek i mété 2 fwa 36 million éwo pou sa fè wouchach pou sav ki manniè sa té ké posib rézoud poblenm-lan.
Gwo-tjap, gwo-patwon, Bétjé, met-a-manyok lantoupriz kisasayésa..., tout sé moun-tala, nou ka viré di'y, té rété djol fèmen ! Kidonk sa yo konpwann yo ka fè a épi zafè "kochon"-an yo ka vini plen tet-nou an ?
Toupé yo ni an tjou-yo !...
Bwet-a-mo
An-sitiasion : enceinte.
Chiktayé : déchiqueter.
Déchèpiyé : (se) dissoudre.
Dlo-fondok : nappe phréatique.
Goumen : lutter.
Kisasayésa : etc.
Maleng : maladie.
Met-a-manyok : patron.
Pwézonnaj : empoisonnement.
Tit : nom.
Wouchach : recherche.