Lè an vlé sòti adan paradi-la ola an ka rété la, fo-mwen pwan on ti-chimen kòsyè (/sentier) chimen pou ay an jaden, avan an rivé asi gran-chimen (/route) ola loto ka pasé. Moun ka pasé kotésit, asi ti-chimen la, sé anni agrikiltè oswa chasè, oben kèk moun ka pwonmlé kò a-y, mé a pa pon étranjé, a pa pon touris sòti lòtbò.
Noutout kontan pòwtab an-nou. Kimoun i pa ni ta-y ? Vèt kon mi, avòté kon matrité, toutmoun ni yonn é onlo adan nou té ké enmé rivé trapé dènyé pliméyè-la.
Toutmoun ka palé, é ka li, Kréyòl plis ki sav mwa juiyé, mwa daou,mwa sèktanm ka touvé-yo an plen sézon fouyapen é chatengn. Tout pyéfouyapen é pyéchatengn chajé é ka plen yenyen anba-yo parapòt a fouyapen mi é a chatengn ponmoun pa près ka manjé ankò.
Ni on tan an Gwadloup, lè ou té ka viv an Granntè, prensipalman Lapwent, é lè ou té adan on fanmi-moun pa twòp maléré, déstan(dès l’instant, dès que) chalè mwa-d-mé té rivé, moun té ka pati pou on tan an chanjmandè (changement d’air, villégiature).
Lè nou ka palé « aliwondaj », a pa anni lanviwonnaj fizik, chimik, biolojik, botanik, zoolojik, jéografik …nou ka palé, sé osi lanviwonnaj sikolojik, lengwistik, sosyolojik, istorik épi…épi.
Konmdifèt, lang kréyol-la adan aliwondaj an-nou, é li osi, menmjan èvè larèstan lanviwonnaj-la, li osi i ozabwa, li osi i ka pwan fè.
Dépi kèk tan, onlo pyéba bòkaz malad, pichon ka vayi-yo épi aprésa fèy a-yo ka vini tou nwè avan yo tonbé, pou, anfinal di kont, branch a-yo ka anni sèk, avan pyébwa-la limenm mò.
Tini déserten moun, yo toujou ka chèché-touvé on plas pou yo rivé sizé la diri-la ka gonflé. Yo pa ni pon kalité òwgèy, dépi ni zo pou yo sousé, mi yo prèmyé douvan. Kèlanswa tala ka séparé manjé-la, yo toujou alantou tab-la. Yo mansousyé ou mandé yo sòti-yo agòch pou yo mété-yo adwèt oswa sòti-yo adwèt mété-yo agòch, a pa zafè a-yo, tousa yo vlé sé trapé on pa adan diri-dou la. Epi a pa tout, yo vlé manjé-la séparé égal pat, égal mòdan. Kifè moun ka kriyé-yo dirigonflis.
Tou lésèz ( ceux/ those who) i vlé dansé épi ri, dansé dansé a-yo, ri ri a-yo, mé pa oubliyé « Ri diri ou ka pléré lanti ! », kivédi sa pé yo pa sav yo ka « ri k’on kavolen pri an bwa pouri ! ». Kijan sa zòt pa konnèt « kavolen » ? On ti solda i ka volé zékal a bougo pou i rantré adan, yo ka kriyé-y osi « souda » oswa « solda » (pagure / hermit crab). Kijansa ? Zò méyè pa konnèt ti chanté-la :
Bonmaten-la granbonnè-maten an pwan tan li biyé-kourilèt a Afarèl asi Montray ka di i ja onjan twota pou sé politisyen-la ka mandé baré chimen Man Marin Lèpèn.