Accueil
Aimé CESAIRE
Frantz FANON
Paulette NARDAL
René MENIL
Edouard GLISSANT
Suzanne CESAIRE
Jean BERNABE
Guy CABORT MASSON
Vincent PLACOLY
Derek WALCOTT
Price MARS
Jacques ROUMAIN
Guy TIROLIEN
Jacques-Stephen ALEXIS
Sonny RUPAIRE
Georges GRATIANT
Marie VIEUX-CHAUVET
Léon-Gontran DAMAS
Firmin ANTENOR
Edouard Jacques MAUNICK
Saint-John PERSE
Maximilien LAROCHE
Aude-Emmanuelle HOAREAU
Georges MAUVOIS
Marcel MANVILLE
Daniel HONORE
Alain ANSELIN
Jacques COURSIL

Yves Untel-Pastel : L'homme qui attend à l'abribus ou Un certain chemin d'exil

Serge RESTOG
Yves Untel-Pastel : L'homme qui attend à l'abribus ou Un certain chemin d'exil

Ce roman, en français, est commenté par nos soins en créole.

          Yves Untel-Pastel, matjé liv-tala ki ka paret kon an kont. Sa ka fet antan BUMIDOM (Bureau pour le développement des migrations dans les départements d'outre-mer. Sa vlé di : Biro pou préparé déplasman jan Matinik, Laguadloup épi Laréyinion pou alé chèché travay an péyi Lafrans. Men, an final di kont, BUMIDOM fè yo rété andéwò péyi-yo pa fos.

fè yo rété andéwò péyi-yo pa fos.

 

Fè chimen'w, yich-mwen !

 

          Listwa -tala ka fet anlè tout péyi Lafrans, sitou adan sé gran lavil-la. Yo alé viv adan sosiété Lérop ki ni lwa-yo, manniè fè yo, manniè viv yo, manniè wè yo. Sé la dlo dépasé farin (C'est à ce moment que l'on comprend les incompatibilités). Bimidom koumansé fet dépi lanné mil nef san swasann twa. Yo sispann sa, lanné mil nef san katrèven yonn. Sé Michel DEBRÉ ki té dépité Laréyinion, ki mété sa doubout, dépi senk mé, mil nef san swasann twa rivé jik an mil nef san katrèven nef.

 

          Lamenm apré yo mété doubout l'ANT (Agence nationale pour l'insertion et la protection des travailleurs d'outre-mer), Jòdijou, dépi mil nef san katrèven douz, sé LADOM (Agence de l'outre-mer pour la mobilité) ki pran kou.

 

          Rézilta lékolomi sé péyi Laréyinion, Matinik ek Gwadloup mové. Pa ni travay an péyi-a. An menm tan, Lafrans ni bizwen moun pou travay pou fè kay ki krazé apré ladjè trant nef karant senk. Épi, i ni bizwen moun, osi apré lendépandans Laljéri.

          Bimidom té fet pou touvé solision pou fè disparet yonn-dé poblenm. Adan sé péyi-tala, moun té ka fè trop timanmay. Té ni trop moun an péyi-a. Bimidom sé té osi, an manniè pou té tjwé gran bonnè, mouvman ki té ka fet pou mandé lendépandans sé péyi-a. Dé san swasant mil moun ki andéwò Lafrans ka vini mété pié-yo an péyi Lafrans, an tan-tala.

 

          Bon enpé biro Bimidom ka wouvé adan tout Lafrans pou risivwè sé moun-tala. Bimidom ka ponmet ba sé moun-tala lenfòmasion, ba yo fòmasion pou yo travay, chèché manniè pou sanblé sé fanmi-a, endé yo touvé travay adan sé lizin-la ki ka fè loto kon Renault, Simca, touvé travay PTT, oben ba yo tout kalté ti travay, kisiswa nivo-yo.

 

          Bimidom ka péyé an biyé pou rivé an frans, selman. I pa ni biyé pou yo viré an péyi-yo. Yo ka trapé vié travay, sé pli mové travay la, dènié travay ki pa péyé, pèsonn pa lé fè. Sé konsa, yo ka touvé kòyo tousel, san pèsonn, san fanmi, san ayen, apa kon bet sovaj.

 

          I ni adan osi yo rantré difos adan trafik ladrog, adan bann malfentè ki adan trafik ladrog oben ka fè trafik fanm ki ka disparet, fanm ki oblijé alé fè manawa adan sé péyi Lérop la.

 

          " Tijojo pati laba-a, i bien, i ja jis djenyen kay-li.

          Jisten, yich gwo Berta a, fini pati la. i té an konjé épi tout fanmiy-li. Laba-a, yo ka viv kò-yo, ou pé di sé moun-tala rivé. Yo pa rété, isi-a ka wè mizè."

          Dot ka di :

          "Nou,  nou ja vié, nou ka rété isi-a.

          Fè chimen'w, yich-mwen !

          Sé Bondié ki ka chwazi ba nou. Lafrans sé an agoulou gran fal ki ka valé nou tout. Tout moun ka pati ped kòyo adan gran péyi-tala.

          Men yich-mwen, es ou ké viré ?

          Gran péyi Lafrans-lan ké fini pa vòlè tout yich-mwen. Mwen sav, ou ké lé

          viré an péyi'w.

          Men, Kisa ou sav ?

          Kisa ou konnet ?"

 

          Adan gran bidim péyi-tala, sa vré, ou ka ped, ou ka ped kò'w, ou ka ped fil-ou, ou ka ped lafanmi, ou ka ped rasin-ou, ou ka ped souch-ou, ou ka ped papa, ou ka ped manman. Ou ka ped yo tout, épi ou pa la bò yo. Ou pa té la bò yo, lè yo ped dènié souf-yo. Ou pa té la pou fèmen zié-yo. Ou pa té la dènié fwa-tala pou wè yo pati, pou akonpayen yo alé ka monté an Galilé. Men pa di sa fò, nonpli, pas adan moun ké di'w bouch anba bra (secrètement, en cachette), sé isi-a mwen rivé trapé an travay. Mwen djenyen bon lajan. Mwen rivé manjé an manniè gwo-gra-vayan (manger à satiété).

 

          Adan liv li a, matjè-a pa ka pran ni pou yonn, ni pou lot. I ka annou rantré adan tet-yo pou i rivé konprann. Pas, bon enpé pa ka rivé fè lagrimas konsa, pa ka rivé fè jes makak konsa. Bon enpé, sé pa fot-yo, yo pa ka rivé.

          Listwa boug-la i ka ba nou la a. Lè ou gadé an manniè rapid, lè ou katjilé anlè sitiyasion-an épi zié sé moun-la ki adan péyi-a ou yé a. Manniè yo ka wè lavi-a, manniè yo ka wè'w, yo ka miziré'w, yo ka pézé'w. Ou ka di, ay fout ! Zafè janbé dlo a fè boug-mwen ped tet-li. Zafè janbé dlo a, mété an ti bet an tet-li, an démon.

          Ay bondié séniè, tala fou an tet ! Tala vini fou menm ! Sé pa ayen ki ké sové'y la , magré vites doktè-tet i ké wè. Ou pé di, i fini bat. Tout krab-la mò an bari-a (tout est à désespérer).

 

          Men sa pa vré pies. Sé boug-mwen ki metpies adan fim siléma-tala. Sé li ki ka mennen. I té ni labitid di : "Lavi-a ja fofilé, sé pa mwen ki ké koud li". Jòdi-a i ka viré di sa anlot manniè, lavi-a fofilé, sé mwen ki ka koud li, kon mwen lé, lè mwen lé, é, sé mwen ki ka distribiyé jé kat-la atjolman, é mwen ka pran pié-mwen. Sigré-tala, sé matjè-a ki ka di nou'y. É, nou ka suiv li. Nou la épi'y. Épi pasians, i sav la i lé alé a. Sigré-tala, matjè-a té oblijé ja konnet li. Pas, ou pa té wè'y. Matjè-a sé boug-mwen. Boug-mwen sé matjè-a.

 

          Ou a tiré'y, si ou sé javel ! ! ! (Oserait-on y penser ?)

 

          Mé, li menm, (Matjè-a ? Boug-mwen ?) i sav sa red pou tjenbé. Men i ka désidé li menm, frapé lestonmak-li épi i ka dénonsé sa, i ka dénonsé sa wo épi fò. Pèsonn pé ké jen noz sa di sa, toupannan i ka mété yo alafet, san menm yo konprann sa. Matjè-a ka di franchteman, sé péyi yo a ki ni an poblenm. Sé yo ki ni poblenm-lan. Sé yo ki ni bon poblenm. Boug-mwen té bò lakay-li, tet-li té klè, pawol-li té ovif, kwayans-li té solid. I toujou priyé Bondié. Bondié té toujou épi'y. An péyi-tala, ében-bondié-séniè ! ! ! Éti Bondié yé pou ba'y an ti pal ? Awa ! Pétet Bondié-tala, an péyi-tala, i la pou blan selman.

 

          Boug-mwen sav, li menm i pa annou vini fou. Fap ! Men lamedsin ka déklaré boug-mwen vini fou. Boug-mwen, la, tousel an mitan yo tout la ki di yo nowmal. Boug-mwen ja ni lidé'y anlè ki manniè i ké tiré koy dafè. Selman, ou pé suiv li, zié fèmen, la i lé alé a épi lafwa an dié. Pas i sav, i pa fou. La konsa, i ja konnet rimed-la pou'y sa sové lapo'y adan péyi lot la ki lwen, lwen, lwen. Otila, frédi ka manjé zo'y. I sav, ansel sen ki pé sové'y la sé sentjè-d'maten, alè i ké lévé pou pati monté pran aviyon pou i viré bò kay-li. Sof si, boug-mwen, annou vini pè tout pep boul latè-a, ki li menm, ka vini chak jou pli an pli fou.

 

          Yves Untel-Pastel, matjè-a, sé jan Lavièpilot, Matinik

 

          Sé lè nou ka chèché konprann istil matjè-tala, lè nou ka chèché sav ki manniè'y, ki janr-li, ki istil-li nou ka rivé sav. Nou ka rivé sav, mé nou ka rété estébékwé. Matjè-a sé an awtis. I ka jwé mizik, i ka chanté, i ka matjé lapoézi, i ka chanté kont.

          Sé konsa i trapé an pri yo kriyé, Prix Fetkann-Poésie épi an teks-li,

          tit-li sé, L'humeur des cannes, L'Harmattan, 2006.

 

          Yves Untel-Pastel sé moun Lavièpilot, Matinik. Sé la i wè jou. Nou ja konnet an primié roman'y , Amandine ou Un chemin de survie, Alter Editions, 2013.

          Épi dé kayé lapoézi, Cahier de confinement, plis ankò, Thérapeute Intérieur, Edition du Net, 2020.

 

          Alos, dapré sa nou konnet atjelman anlè matjè-a, nou pa entjet ankò anlè istil-li, anlè manniè matjé'y, anlè sa i ni pou di, pas i té ni sa pou di. I ka fè liv-la paret konsi sé té an kont.

 

          Matjè-a, limenm osi, janbé dlo. Li menm, i an péyi lot la osi. Dapré tousa i ka wè, i ka tann, i ka obzèvé. Ki manniè i ka wè sa moun pa ka wè. I adan jé malen an. I ka fè jé malen épi nouvo sosiété a i adan'y la. I ka fè jé malen épi lavi-a i ka mennen an, i ka fè jé malen épi lektè-a. I ka chèché ped li, li osi, pas i ni an rivanch osi pou pran anlè piti-tala. Piti-tala, ou ja sav, sé pa yen ki moun adan péyi'y, Matinik, ki ké li liv-tala.

 

          Matjè-a ka fè wol soud anlè sa i fini di a. Pas i sav bien i ka fè jé kòsiè (jouer de ruse). I ka fè wol soud lè i ja fini tann tousa ki ka fet, ki pòkò fet, ki ké fet, ki ja fet.

 

          Matjè-a ja konprann tousa ki an bouden bef. I ka kraché dou, ka valé anmè (faire contre mauvaise fortune, bon coeur). I ja pran mizi tousa ki ka fè wol sérié, sa ki ka fè wol otjipé é tousa ka kwazé larout-li.

 

          Matjè-a sé an pousè difé (provocateur) ki ka mennen nou adan an jé boug a dé lanmen dwet (prestiditateur). I ka ri koy avan yo ri'y, pas i ja sav. Fok jwé épi yo. Fok fè lagrimas épi yo. Fok fè épi yo, sourir-sourir, lagrimas bel !

 

          Men i ka di lektè-a pa kité yo fè sonmey pran'w. Pa kité soley brilé lonbrik-ou.

          Boujé !

          Fok boujé, frè-a !

          Li menm, i ja sav la i lé rivé a.

 

          Serge RESTOG (10 août 2021)

Connexion utilisateur

CAPTCHA
Cette question sert à vérifier si vous êtes un visiteur humain afin d'éviter les soumissions automatisées spam.