Accueil
Aimé CESAIRE
Frantz FANON
Paulette NARDAL
René MENIL
Edouard GLISSANT
Suzanne CESAIRE
Jean BERNABE
Guy CABORT MASSON
Vincent PLACOLY
Derek WALCOTT
Price MARS
Jacques ROUMAIN
Guy TIROLIEN
Jacques-Stephen ALEXIS
Sonny RUPAIRE
Georges GRATIANT
Marie VIEUX-CHAUVET
Léon-Gontran DAMAS
Firmin ANTENOR
Edouard Jacques MAUNICK
Saint-John PERSE
Maximilien LAROCHE
Aude-Emmanuelle HOAREAU
Georges MAUVOIS
Marcel MANVILLE
Daniel HONORE
Alain ANSELIN
Jacques COURSIL

Poutji ek ki manniè yo pwézonnen nou ?

Poutji ek ki manniè yo pwézonnen nou ?

Ni an bagay man pa ka konpwann pies toubannman sé jou-tala : dépi misié Boutrin épi misié Confiant mété liv-yo a déwò anlè zafè pwézonnaj Klowdékòn la, tout moun ka palé di sa, tout moun ochan. Ki latélé, ki laradio, ki jounal, sé ayen ki bagay-tala yo ka mété déwò konsidiré sé pou prèmié fwa yo ka dékouvè vakabonnajri-tala. Man oblijé pozé kò-mwen an ti kèsion : es ni jounalis Matinik ek Gwadloup ? Man lé di es ni moun ki mérité tit-tala adan sé dé péyi-nou an. Oben es, okontrè, yo la pou fè ganm, pou fè djez, épi sé pa an patat dot yo ka fè ki li dépech ajans (pou nouvel andéwò) ek fè mikwo-totwè (pou nouvel o péyi). Man pa ka konpwann ki manniè dépi yo ka palé di poblem pwézonnaj-tala, pa ni yon sel gran jounalis Matinik oben Gwadloup ki désidé fè an anket asou pwoblem-la. Sa ka fè pasé 30 lanné zafè pestisid-tala ka diré é poutan pa ni yonn adan yo ki pòté mannev, ki mété kò’y an travay pou mennen an ti limiè ba pep-la. Sa pa nowmal sé dé moun ki pa jounalis kon Boutrin é Confiant ki pasé pliziè lanné ka ankété é ki, an final di kont, pèmet lavérité tijé déwò. Sa pa nowmal !

An lot bagay ka konyen lespri-mwen asou menm pwoblem-tala, sé atitid sé politisien-nou an. Si lapres ka voyé vokal dépi pres 10 jou, yo, ki mè, ki konséyé, ki dépité, ki sénatè, bouch-yo koud red-é-dri. Ou sé di sé gran politisien-nou an ped lapawol net ! Poutan, sa pa nowmal non pli ki pannan pasé 30 lanné, yo pa fè sa ki té fo pou fè pwoblem-tala pété. Ki dwet, ki goch, ki asimilasionis, ki otonomis, ki endépandantis, ou sé di yo pa jenmen tann palé zafè ki Klowdékòn ek pestisid ka pwézonné tè, riviè ek rivaj sé dé zil-nou an. Ou sé di sé politisien-nou an té soud ek aveg toubannman !

Sa vré ki ni an mision parlèmantè ki fet lanné pasé ek adan’y té ni dépité Edmond-Mariette pou Matinik ek Beaugendre pou Gwadloup, mé kon Boutrin ek Confiant ka esplitjé’y bien, an « mision parlèmantè » pa ni an patat pouvwè. Kivédi lè i ka mandé an ladministrasion an dokiman, ladministrasion-tala pa ni pies obligasion rimet li’y. An plis, mision-an pé pa di ki moun ki koupab ki moun ki pa koupab. Sa i pé fè, sé an rapò ki pa ni pies valè ki konsiltatif. Lè ou ka fè tan li rapò-a éti sé dé dépité-nou an ponn lan, ou ka konpwann lamenm ki sé sèvis dékonsantré Léta a « mennen yo an bato » pis yo ka minimizé kontaminasion-an, yo pa ka désiyen pies responsab é yo pa ka prévwè pies endemnizasion bas é agrikiltè-a !

Sa ka pèmet nou wè ki sé té an « komision parlèmantè » falé sé politisien-nou an té ekzijé ! An komision ni anlo pouvwè, soutou pouvwè jiridik, é i pé ralé moun douvan lajistis kon sa fet an Fwans pou poblem « fimel-bef dekdek », « san kontaminé » oben « lamiant ». Poutji sé politisien-nou an pa rivé obtienn an komision ? Poutji, si ou wè yo mandé an komision, sé anni an mision Léta ba yo ? Poutji adan gwoup parlèmantè a ki té manm mision-an pa té ni yon sel dépité « Les Verts » ? Poutan, zafè Klowdékòn-tala, sé an bidim pwoblem ékolojis ek sé ékolojis prèmié douvan ki pé analizé’y é esplitjé’y. Fok yo ba pep Matinik épi Gwadloup répons asou sé diféran kèsion-tala. Sa pé pa rété la kon sa ! Liv Boutrin é Confiant, sé an bon bagay, mé si sa rété la, sé konsidiré sé mésié pa té fè ayen. Fok tout pep-nou konpwann ki i andwa mandé kont ki ba politisien ki ba lapres é soutou ki ba Léta fwansé.

Connexion utilisateur

CAPTCHA
Cette question sert à vérifier si vous êtes un visiteur humain afin d'éviter les soumissions automatisées spam.

Pages