Accueil
Aimé CESAIRE
Frantz FANON
Paulette NARDAL
René MENIL
Edouard GLISSANT
Suzanne CESAIRE
Jean BERNABE
Guy CABORT MASSON
Vincent PLACOLY
Derek WALCOTT
Price MARS
Jacques ROUMAIN
Guy TIROLIEN
Jacques-Stephen ALEXIS
Sonny RUPAIRE
Georges GRATIANT
Marie VIEUX-CHAUVET
Léon-Gontran DAMAS
Firmin ANTENOR
Edouard Jacques MAUNICK
Saint-John PERSE
Maximilien LAROCHE
Aude-Emmanuelle HOAREAU
Georges MAUVOIS
Marcel MANVILLE
Daniel HONORE
Alain ANSELIN
Jacques COURSIL
Pawol fondas

LIANNAJ POU LANNG KREYOL MATINIK

LIANNAJ POU LANNG KREYOL MATINIK

 

Apré an lanné bokantaj, pliziè asosiyasion ka goumen pou vréyé lang kréyol Matinik douvan rivé mété kò yo dakò pou mété doubout "Liannaj pou lang kréyol Matinik".  Liannaj -la fè an bokantaj épi lapres lè 31 oktob 2017 pou prézanté Pawol Fondas li.

Bayalé / Pawol douvan - Pou nou fondasé Liannaj-la désèten òganizasion épi yonn-dé mapipi ka mété doubout, fok nou palé di kilti-a, pas lanng-lan sé an manman kilti lianné épi tout sé lé zot bagay-la ki andidan kilti-a. 

Ni anlo manniè pou di sa kilti-a yé. Ni yonn, adan néviem édision diksionnè Lakadémi fransé, nou touvé entérésan. Nou ka apiyé anlè’y pou di an manniè-nou : Kilti-a, sé pawol-palé, pawol-matjé dépi matjigata, sé belté ki wè jou gras a manniman artis, atizan, sé sa lateknik, lasians vréyé douvan, sé mes, lwa, tradision, manniè lespri ka travay, manniè lavi ka woulé woulé’y, sé konpòtasion, dives kalté model kwayans… sé tousa ka fondasé matjoukann an péyi, an nasion, an pep, an krey pep.

Kilti Matinik, sé kolonié-a toujou fè bon présion anlè’y pou krazé’y épi rasizm ek politik asimilasion-yo. Men i la, i sav i la, ek i ka goumen pou i rété la.

Andidan kilti-a, kantékant épi sé lé zot Mes-la ki adan’y lan, sé anlè zafè lanng-lan nou ka mété anchay fos-nou jòdijou. Dapré nou, lanng-lan, sé an poto-mitan davwè tout lé zot mes ka fet épi’y, ka viv andidan’y menm manniè i ka viv andidan-yo.

 

 

                        Kréyol : dé-o-twa pawol anlè mo-tala 

            Jòdijou, sé mo-tala moun ka sèvi, ki Matinik, ki nan sé lé zot péyi kréyolopal la. Men sa koumansé mété trablati. An konpanyi moun ka di mo-tala sé an mo sé kolonié-a kréyé épi yo sèvi’y pou nonmen politik-yo pou fè nou admet, si ou pa kon Ewopéyen-an, ou pa vo ayen-ayen menm. Ba dot moun, magré sa, mo-a pran an lot sans : i ka nonmen tout moun épi tou sa ki wè jou an péyi-a antan lontan. Aprézan, sé nou ki pou chajé’y an bien (kon nou ja fè pou dot mo kontel « neg », « mes »…). Dot moun ka sèvi mo-a tou pou yo palé anpil asou zafè fok sé Matinitjé-a bien ant yo kisiswa chous-yo. Mé toupannan yo ka di sa, yo pa lé, oben yo pa ka konpwann sa ka mandé dabou-dabò an travay pou mété douvan lavérité, lajistis, épi réparasion.

Kidonk, ki mo fok nou té ké sèvi pou nonmen model lidantité-a ou ka touvé adan pliziè sosiété ki viv apochan menm trablati épi nou ? Adan sé sosiété-tala, sé kolonié-a rivé granbonnè (dépi kenziem, séziem siek). Yo mété bitasion doubout, apré yo fè sé moun-lan ki té ja la a disparet (kontel ba Matinik, sé té Kalinago). Yo dépòté Afritjen épi yo mété yo anba jouk lestravay. Épi, apré déchoukaj lestravay, kolonié mennen vini dot moun kontel, atè Matinik, Afritjen, Zendien, Chinwa, épi Sirien plita tou. Kidonk pliziè gwoup moun épi pliziè kilti jwenn ek yo fè an liannaj lavi.

Sa nou menm ka di, fok nou ki ka travay anlè lanng-lan épi kilti-a, fok nou rivé tonbé dakò anlè mo-a moun Matinik épi moun andéwò ka sèvi a. Kilédi, djoubaké pou opozé bokantaj-la tounen an manniè ka fè chak moun pran bò-yo.

Jik jou, nou ka sèvi mo-tala, « kréyol », mé fok toulonng, nou sèvi’y ofilaplon pou pawol-nou palé an manniè klè.

 

 

                        Ki léta lanng-lan

            Si nou lé sèvi’y toulong, délè nou mélé.

Ni moman moun ka palé kréyol alez. Sé lè yo ka sèvi’y pou palé di tousa ka lianné moun yonn a lot ; lè yo ka sèvi’y tou pou palé di tousa ki wè jou dépi antan lontan, avan lézanné 60.

Men ni dives moman étila pou palé kréyol, moun mélé. Sé lè fok palé di bagay kontel sé teknik nef la, sé métié nef la, sé konésans nef la…

Ni an travay pou nou fè pou ba lanng-lan zouti pou moun alez toupatou éti yo ka sèvi’y. Nou pa blijé fè kon lanng fransé-a, ki ni an mo pou di chak bagay. Lanng-nou, kon dot lanng tou, ka woulé an manniè ki ta’y : menm mo-a, ou pé sèvi’y sé silon ; épi souvanman, nou ka sèvi an fraz oben an mòso fraz pasé nou di an sel mo…

 

            Afos sé militan-an djoubaké dépi tibren lanné, sitiyasion lanng-lan vansé an manniè pòtalan.

Atjelman, a lofisiel, yo déklaré kréyol lanng kon tout lanng. I ni an model manniè matjé ki ta’y, i koumansé rantré lékol, i linivèsité, ni an CAPES kréyol, tanto ké ni an agrégasion, tibren moun ka fè wouchach asou kréyol, an mizi-an-mizi moun ka sèvi’y, ka matjé’y.

 

            Ni bagay ka opozé lanng-lan vansé bien.

Léta fransé pa ka ba lanng-lan an plas bien konmifo, plas-la i andwa ni an. Apré dives konba ki fet, Léta fransé  ka fè wol sipòté’y, men i ka gadé'y anba lanng fransé-a, i ka mété’y asou koté.

Épi ni pliziè vié lidé ka travay lespri moun toujou andidan péyi-a, kontel : kréyol sé bagay djendjen ;  kréyol ka opozé’w palé fransé ; zot aprann palé fransé, zot fè gran lékol, zot ni tout diplom-zot, épi zot pa lé yich-mwen rivé ; kréyol sé lang lanmizè ; kréyol sé palé gwosomodo, yenki bon pou jouré (...)

Ni tou zafè kréyol tjòlòlò a : lanng-lan ka ped anlo mo ki ta’y, i pa ka fè dot mo silon an manniè ki ta’y, i ka anni suiv larel sé lanng-lan ki an pozision akondi koumandè nan Karayib-la, kontel fransé-a atè Matinik. Sé konsidiré lanng-lan ka tonbé an délala. Fok di osi, délè, nou ka ba kréyol tjòlòlò a balan. Nou lé vréyé lanng-lan douvan men, délè, nou pa véyatif asou manniè nou ka palé’y la, kifè lanng-lan, manniè nou ka palé’y ka pito dépotjolé’y.

Rété tou twop moun ki pa lé tjenn kont chanjman ki fet épi ki ka fet adan sosiété-a. Ba yo, ayen pa pou chanjé, tout bagay andidan lanng-lan pou rété menm parey, annou di kon i té yé avan.

 

                        Poutji fok nou goumen ba lanng kréyol la

- Pas nou enmen lanng-nou épi nou enmen kònou.

- Pas lanng-nou bel, ek belté sé an sel tjè-soté alé pou viré.

- Pas i ka fè nou sav ki moun nou yé, i ka rédé nou rété doubout dwet.

- Pas lanng-lan, sé Tras listwè-nou ; sé osi dlo lariviè-a nou ka vèsé nan gran lanmè-a yo ka kriyé Limanité.

- Pas foda nou viré òganizé larel-nou, mété’y kantékant épi patjé chanjman-an ki brennen sosiété-a (chanjman ékonomik, sosial, kiltirel, politik…). Sé mofwazay-tala koumansé lè yo déklaré Matinik dépatman, épi yo pran balan dépi lézanné swasant, ek yo boulvèsadé model lavi-a ki té ka ba lanng-lan tout fos-li.

- Pas sa ké rédé manmay lékol réyisi.

- Pas sa key ba lékonomi-an an pal épi ba moun désèten posibilité travay.

 

 

                         Sa pou nou fè pou ba lanng kréyol la an pal 

 

             Palé’y plis

Annou bat pou moun sèvi lanng-lan toupatou, kon fransé-a. Kilédi, fok nou fè débouya pou i rantré la i pòkò rantré, kontel andidan tout biwo, tout ladministrasion péyi-a, adan tousa ki ofisiel. 

Pou sa, fok nou mété doubout bwet-mo pou nou ba chak aktivité (kontel lamétéyo, réklam, non lari, non  katié, non komin, lenfòmasion, lékonomi…) zouti pou nou palé-matjé kréyol. Fok nou fè timanmay, lajénes, lafanmi, met-lékol, jounalis, konnet sé mo-tala.

 

            Matjé’y plis

Ni an prèmié model matjé lanng-lan sé manmay GEREC-la mété doubout. Adan pliziè péyi kréyolopal, sé li yo ka sèvi. Matinik, nou plito ka sèvi déziem model manniè matjé a yo mété déwò.*

Men dapré nou, sa ki pli pòtalan pou nou opsèvé, magré sé chanjman-an ki fet la, sé ki fondok model manniè matjé a menm parey tout koté, ek sé anlè sa nou ka apiyé.

 

            Sèvi mo nef, sèvi mo antan lontan

Anpami sé mo antan lontan an, ni sa ka dòmi ; fok nou ba yo fos-la, fok nou mété yo an révivans. Sé lavi-a li menm ki ké désidé kiles ké rété vivan oben kiles ké disparet.

Lè pòkò ni mo pou matjé-palé bagay ki nef, fok machoké mo-nef, men sé machokay-tala, yo pa pou fet nenpot ki manniè. 

Épi, fok nou ankourajé moun matjé nan lanng-lan tout koté : litérati, sians, teknik, espò, tousakonsa.

 

            Djoubaké plianpli

Fok nou gadé tou pabò sé lenstitision-an pou nou rivé trapé désizion pou lanng kréyol la rantré an manniè ofisiel.

Épi tout moun, tout asosiyasion ki ka fè mannev pou fè lanng-lan vansé, fok nou ba yo fos-la.

 

 

                        Poutji Liannaj-la nésésè ?

Tout moun dakò pou di Liannaj-la sé an bon zouti. Fok nou fè tou sa nou pé pou i tjenbé ala londjè.

Sé an lokazion kolé tet kolé zépol 

- Pou gloriyé lanng-lan épi kilti kréyol la.

- Pou sav sa nou chak-la ka fè.  Nou ka wè nou pa tou yonn, sa ka ba nou tjè adan travay-la nou ka fè a. Sa ka rendé nou konpwann sa ka fet ; sa ka opozé nou trapé vié santiman épi vié lidé anlè sa dot moun ka fè.

- Pou rédé nou bokanté lidé-nou épi lespérians-nou, pou rédé nou chaché ansanm-ansanm rézilta anlè pwoblenm nou ka jwenn parapot a lanng-lan. Nou adan menm konba-a, kidonk fok nou tou maré ren-nou. Sé konsa nou key fè bagay-la vansé-vansé.

Adan liannaj-tala, chak moun-lan ni an manniè wè, an manniè fè, i ni lespérians-li. Sé an riches. Fok nou potéjé sa. Nou lé lianné, men sé pa an sel koulè lidé, an sel manniè fè nou ka chèché.

Men diférans pa lé di pété djoumba ek kasé-lo ; sa pa lé di nonpli ladébann. Nou bizwen kolé tet kolé zépol pou nou monté pi wo épi pou nou endé péyi-nou trapé plis fos.

 

Nou key toujou bizwen bokanté 

- Asou manniè pou matjé lanng-lan

- Asou zafè sé mo nef la

- Asou manniè sèvi lanng-lan andidan larel ékonomik la

- Asou manniè pou nou ankourajé moun palé, li ek matjé kréyol

- Asou manniè nou ka fè pou sé politik-la batjé adan konba-tala, épi pou konba-a alé douvan épi Lofis lang kréyol la (Office de la langue créole) ki anba lopsion CTM.

 

            konba-a cho (lasimilasion ka pran fos an manniè anba-anba, épi i ni mondializasion-an, lémigrasion, zafè moun ka fè mwens timanmay, zafè manniè-viv nou pa a lofisiel pies koté…). Sa vré ! Lanng ek kilti, yo yonn, pé ké janmen rivé dématé Yol-la, men asiré pa pétet, kilti ek lanng, sé dé model bwa-drésé ki ni plas-yo an mitan Létjipaj-la.

 

* Ni an mapipi, défen Jean Bernabé, ki fè an lot pwopozision épi dot chanjman, mé pòkò djè ni moun ki dakò pou alé an sans-tala.

 

 Matinik - Out 2017

 

Liannaj-la ouvè ba tout òganizasion épi ba tout moun ka bat pou lanng kréyol la,

pou kilti Matinik, é ki dakò épi Pawol fondas la.

Post-scriptum: 
Moun ki té la, ki bokanté épi ki tonbé dakò : AM4 (ASSOCIATION MI MES MANMAY MATINIK) - APLCR (ASSOCIATION DES PROFESSEURS DE LANGUE ET DE CULTURE REGIONALES) - COORDINATION LAWONN BÈLÈ - IKAK (INSTITUT KILTI AN KRÉYOL) - KABELL (KADANS BEL LÈ’W LÉKOL)- KALBAS LÒ LAKARAYIB - KM2 (KREY MATJÉ KRÉYOL MATINIK) - SANBLAJ POU FÈ KRÉYOL LÉKOL - Daniel BARDURY

Connexion utilisateur

CAPTCHA
Cette question sert à vérifier si vous êtes un visiteur humain afin d'éviter les soumissions automatisées spam.