Accueil
Aimé CESAIRE
Frantz FANON
Paulette NARDAL
René MENIL
Edouard GLISSANT
Suzanne CESAIRE
Jean BERNABE
Guy CABORT MASSON
Vincent PLACOLY
Derek WALCOTT
Price MARS
Jacques ROUMAIN
Guy TIROLIEN
Jacques-Stephen ALEXIS
Sonny RUPAIRE
Georges GRATIANT
Marie VIEUX-CHAUVET
Léon-Gontran DAMAS
Firmin ANTENOR
Edouard Jacques MAUNICK
Saint-John PERSE
Maximilien LAROCHE
Aude-Emmanuelle HOAREAU
Georges MAUVOIS
Marcel MANVILLE
Daniel HONORE
Alain ANSELIN
Jacques COURSIL

LAKOUYONTRI

Térez Léotin
LAKOUYONTRI

   Nou konprann nou an 2018, men ni lontan nou za déviré an lan mwens 2018.

   Pè Nowel chonjé ba nou chak la an joujou-joudlan, kanmenm, é nou toutt ka jwé épi'y. Zélev pé kriyé kay yo padan kouw la, yo pé gadé ti film yo olié yo kouté mett la. Yo pé jik batt li si i sé pèmett kòy vini di yo étenn sa. Si pawol initil li a sé ofansé yo, antouka. É, bagay la entérésan, ou pé filmé tousa adan nouvo joujou'w la. Joujou joudlan’w lan.

   An pòtab. 

   Pa rété bitako ankò. Ou ni pòtab ou. Nou toutt ni pòtab nou. Jòdi jou piess tianmay pé pa alé lékol san pran pòtab li. Manman’y kay entjett twop. Pèsonn pa kay lékol san pran pòtab li, non ! Ou malad ? Ou pé rakonté manman’w ou lékol lè ou laplaj. Sa’w konprann ? I ka maché épi’w é pèsonn pa ka maché san sa. Dayè primié bagay ou ka mété an fon sak lékol ou sé pòtab la. Ou kay bouzwen filmé moman an éti yo ka blenndé mett la kouttjok. Ou kay bouzwen filmé moman an yonn kay pitjé lott la. Sé nouvo zouti tala ki pòtalan pasé dlo, pasé ler, pasé manjé, pasé liv la, pasé kayé, pasé an istilo. 

   Men éti nou yé a ? Ess sé chwézi nou chwézi simen kouyon ? Enben nou ké wè si nou ka rivé an koté.

   Kimoun ki pa sav ki lè an moun, lè an pep pa ka vansé i ka tjilé. Lè i pa ka vansé, si i pa ka tjilé, i ka douboutt la i yé a, é sa pa ka pòté ayen ba pèsonn. Nou, Limanité limenm, nou toutt la konsidiré nou ka batt-ariè. Nou la ka dédjeldésann. Nou za tann palé di « l’ère primaire, l’ère secondaire, l’ère tertiaire, l’ère quaternaire », si nou pa kay palé ni di jografi ni di listwè, nou kay palé di konpòtasion, mi jòdi jou nou ka déviré pli ba ki « l’ère primaire », konprann isiya « l’ère des primitifs », sa yonn-dé té ka kriyé lé moudong, lé sovaj. Nou ka rantré "dans l'ère de la décadence », lanpirman, ladéchéyans afoss lakouyontri ka vèglé nou. Nou té konnett respé ba yonn, ba lott. Sa fini. Nou té konnett rendé lott la. Nonm té sa pòté soukou. Sa pa lanmod ankò. Konsidiré nou pa té konnett aparey foto. Konsidiré plézi chanjé bò. Nou pa té ka filmé padan yo ka tjwé anlott. Jòdi nou pa ka pòté moun soukou, sé pòtab nou  ka pòté  soukou : nou ka filmé, nou ka filmé. Mi nou jòdi-jou ! Lavi vini an mové ispektak, é, kon nou pa ni dott lotjipasion, nou ka filmé pou fè tan an pasé. É olié nou pòté lott la soukou, nou ka filmé chak koutt kouto yo ka planté an do an maléré inosan. É nou pa ka menm pèsivrè toutt  tristess la, adan jess nou an, nou kontan’y telman ki nou ka pibliyé'y. Mi nou o XXI ièm siek. Mi nou. Kon di Joby, nou adan « la logique du pourrissement »

   Moun ka di Nonm sé Limaj Bondié. Kiless Nonm, kiless Bondié ? Nonm sipériè dapré’y, i ni lakonsians moral pou kòy, zannimo pa ni sa. Koté sa ? Épi sé bagay la yo ka ban nou wè laa mwen Térèz ka di : Ay kwè sa pou yo kriyé'w kwata ! Toutt sé konpòtasion dégradan tala, an dwa fè nou pété tett nou, pou nou toutt chaché  baré mové van tala ki la ka souflé lawont laa. Érezdibonnè, i rété dé-o-twa moun ki ka di respé épi lonnè ba ti jennjan an ki ped lavi'y pou ayen, an Frans, douvan pòtab moun ka filmé, san ansel soukou vini pòté lanmen pou éséyé sové’y. Nou ka di fanmiy li tjenbé tjè ek gadé kouraj. 

   Annou lévé an kòchma a, nou an 2018, wi.

   Térèz Léotin 

Connexion utilisateur

CAPTCHA
Cette question sert à vérifier si vous êtes un visiteur humain afin d'éviter les soumissions automatisées spam.