Accueil
Aimé CESAIRE
Frantz FANON
Paulette NARDAL
René MENIL
Edouard GLISSANT
Suzanne CESAIRE
Jean BERNABE
Guy CABORT MASSON
Vincent PLACOLY
Derek WALCOTT
Price MARS
Jacques ROUMAIN
Guy TIROLIEN
Jacques-Stephen ALEXIS
Sonny RUPAIRE
Georges GRATIANT
Marie VIEUX-CHAUVET
Léon-Gontran DAMAS
Firmin ANTENOR
Edouard Jacques MAUNICK
Saint-John PERSE
Maximilien LAROCHE
Aude-Emmanuelle HOAREAU
Georges MAUVOIS
Marcel MANVILLE
Daniel HONORE
Alain ANSELIN
Jacques COURSIL

KOLOK BANNZIL : FESTIVAL KREOL SEYCHELLES

KOLOK BANNZIL : FESTIVAL KREOL SEYCHELLES

INTERVENTION ASSOCIATION {“ANKRAKE”} présentée par {{Mariline DIJOUX}} membre de cette association.

{{« INN LANG MATERNEL AN OPSION »}}

Ankraké lé kontan èt ansanm zot pou lo FESTIVAL KREOL 2005.
Moin nana lonër roprézant Ankraké é aport pou zot nout réfléksion dosï la sitiasion la lang kréol dan lil Larényon.

Ankraké lé nè lo 28 Oktob 1995. Sé in lasosiasion kïtïrel i sobat pou la lang, pou la kïltïr, pou listoir Lil La Rényon.Ankraké sé in group domoun i sobat pou rofïz lasimilasion akoz lasimilation i tié nout domounité, i défann anou rokonèt nout « finfon nou minm ». Lasimilasion i anpèsh anou viv an larmoni, viv an frér ek domoun nout rézion, ek domoun la sïport in minm listoir : la kolonizasion, lesklavaz.
Ankraké i souète, na la volonté, invant in lespas ousa bann Rényoné sora solidér rant zot minm partou dan Lil Larényon ; partou ousa nana inn kïltïr, in pèp kréol épi osi partou dan lo monn. Lespri Ankraké i ésey èt in lespri rouvér. An kraké la propozé é i propoz ankor zaksion kïltïrel dann tout kalité domène.
Avan komans dévlop pou zot tout sat bann zinstitision la mèt an plas pou fé avans nout lang, ma di azot tousuit koman nou trouv difisil démay sat lé bon, sat lé pa tro bon dïtou, akoz na in bonpë anparmi nou i koné pa kel shemin i fodré prann pou sort dan lo mayaz lafektif, lo droi, lo bon sanse lo problinm la lang i mèt anou. Nou nana lo santiman in takon zafér lé pï parey, la avansé, épï nou nana lo santiman an minmtan tout lé plïs mové avan. Souvandéfoi nou domann anou si nout malizé lé pa ankor plïs gran ?
Zot i koné sïrman la lang kréol sé in lang kréol « exogène » konm i di ; lï lé né ek larivé domoun kapayé dann filé leslavaz, langagis. Shakinn la pa gingn kontinié koz zot lang maternel alors zot la mèt ansanm pou trouv in manièr pou kominik rant zot, in maniér pou fé konprann azot.
Apré son kalité « koloni » La Rényon la rant départman fransé an 1946. Lo vré rézon se départmantalizasion-la lété pou asimil in pèp tanpirkipé. I paré nou lé asimilé pou toulbon zordi. Nou koz fransé oui, mésoman kel fransé ? Nou koz sïrtou kréol in bonpë. Tout Rényoné i konpran, i koz kréol. Lasimilasion la pa gingn tak baro nout kozé pou vréman.Mésoman inn ti voi finfon nou minm i di « ziskakan ? »…

Si zot i vé, dan nout modékri, nou va ésey déshikèt inn timièt la sitïasion la lang kréol rényoné. Biensïr sé mon santiman, mésoman sé osi lo santiman Ankraké pou in gran bout.
Pousa nou va alé fouy-fouyé inpë partou : lédikasion nasional, la santé, lagrikïltïr, la radio, la télé, la kïltïr, la pïblisité tousala….(...)

La totalité du document au format pdf ci-dessous :

Document: 

KOLOK_BANNZIL___FESTIVAL_KREOL_SEYCHELLES.pdf

Connexion utilisateur

CAPTCHA
Cette question sert à vérifier si vous êtes un visiteur humain afin d'éviter les soumissions automatisées spam.