Accueil
Aimé CESAIRE
Frantz FANON
Paulette NARDAL
René MENIL
Edouard GLISSANT
Suzanne CESAIRE
Jean BERNABE
Guy CABORT MASSON
Vincent PLACOLY
Derek WALCOTT
Price MARS
Jacques ROUMAIN
Guy TIROLIEN
Jacques-Stephen ALEXIS
Sonny RUPAIRE
Georges GRATIANT
Marie VIEUX-CHAUVET
Léon-Gontran DAMAS
Firmin ANTENOR
Edouard Jacques MAUNICK
Saint-John PERSE
Maximilien LAROCHE
Aude-Emmanuelle HOAREAU
Georges MAUVOIS
Marcel MANVILLE
Daniel HONORE
Alain ANSELIN
Jacques COURSIL

Dé mo maké ba Rodrig : MÈSI épi PADON !

Hector Poullet
Dé mo maké ba Rodrig : MÈSI épi PADON !

   ( Asi liv-la : « Le Talisman de la Présidente » a Man Corinne Mancé Caster )

   Rodrig Monfi !

   An ka voyé dé mo kozé-lasa pou di-w MÈSI é anmenmtan-la fè on « mea culpa ».

   Asiré pa pétèt an pa té ké janmé konnèt tout boulvès i pasé andidan Linivèsité Franco-Caraïbe–la si ou pa té voyé, jou apré jou, tousa té ka pasé dépi 4-5 lanné adan vant a Linivèsité-lasa. An té ké tann palé sa kon onlo moun épi an té ké sonjé : « zafè-kò a sé grangrèk-la, yonn ka manjé lòt pou zo, kon nou ni labitid tann pou toulésèz ka touvé-yo anho a pannyé krab-la ! »

   Asiré an suiv tout frison é lafyèv a zafè-lasa parapòt a-vou Rodrig, davwa ou té on zanmi dépi sitèlman tan. Chaklè ou mandé moun lonji lanmen pou té signé on pétisyon oswa mandé prokirè-la pòté mannèv, an toujou suiv vou. An pa té ka pwan mizi a pwoblèm-la, an té ka signé POU VOU. 

   Kanmenmsa, POU MWEN, an té ka touvé ou té ni on don pou ékri liv é sa ou té ka maké té ka rédé sé péyi an-nou la konstwi on litérati alantou istwa an-nou, é pisimyé ou té fè sa olyé ou té pèd tan a-w adan on goumé san papa ni manman. On goumé ou té asiré pèd poudavwa sé dèyè mafyatè tini mafyatè.

   Twa fwa an mandé-w woté pyé a-w adan bab a linivèsité-lasa. Prensipalman lè yo fè on palé kouri asi kont a-w kòmkwa sé vou Rodrig i té voyé on mésaj maloblijan asi « sé Giyanné-la » ( lè vou, an té sav, ou té maké « sé Giyanné-lasa »). Yo té ka di sé-w i té larézon-pou-lakòz Giyanné té mandé sòti adan Linivèsité Franco-Carayib-la pou yo té ni pwòp Linivèsité a-yo.

   Twa fwa an mandé-w « démisyonné » ! Chaklè ou réponn-mwen ou pé pa fè sa san ou jen ban-mwen plis lèsplikasyon. Kifè pou mwen ou té ka pwan-w pou on kalité Zoro, ou té bizwen sé kalité goumé-lasa pou té réglé dotwa kont a moun i té anbab èvè-w, épi sé tout.

   Jòdila, apré an li liv-la : "Le Talisman de la Présidente », an ka mandé-w padon. 

   Padon konpè, fo an té li liv-la pou té konpwann sans a goumé-lasa. A pa té anni pwoblèm a linivèsité, sété pwoblèm an-nou tout, a tout maléfis yo ka simé adan sosyété an-nou dépi lanné épi lanné.

   An li ankèpa on tit a on artik « CMC règle ses comptes ». An pa li artik-la, davwa moun-la i maké sa la, pa konpwann ayen, ahak adan liv-la. Madanm-la pa ka réglé p’on kont si a pa on kont èvè limenm a-y. I té bizwen maké liv-lasa pou té rivé janmbé sa ki rivé-y adan linivèsité Franco-Caraïbe la. An touvé okontrè i gadé onlo dignité adan ékriti a-y, é i pa janmé oubliyé di kimoun i té talisman a-y épi di-yo mèsi. Adan ékriti a-y i gadé pwoblèm-la èvè délè zyé a CMC, délè èvè zyé a Prézidant-la, délè èvè zyé a Talisman limenm. Woulo pou loratèz ! Davwa dépi okoumansman a liv-la  i di-nou sé on  « milan » i ka ban-nou. 

   Mèsi Rodrig !

   An ka kwè aprédavwa an li liv-lasa, an ka konpwann plibyen sa ka pasé adan on péyi lèwvwè kolonizatè-la oblijé woté pyé a-y. I ka lésé on pwazon adan nanm a sosyété-la, adan tèt a séla i pou menné péyi-la. Lè i pa rivé pwazonné tèt-la, i ka fè séla i anba la siprimé-y pou dézyèm-la pwan lanmen. On lanmen toujou sal : asiré pa pétèt !

   An pa sav si sé sosyété an-nou la poko ja byen pwazonné

Connexion utilisateur

CAPTCHA
Cette question sert à vérifier si vous êtes un visiteur humain afin d'éviter les soumissions automatisées spam.