Man pa dakò pies épi moun ki ka kritiké zafè yo fini transbòdé « ASTERIX » an kréyol. Sé moun-tala ka di ki sé an bagay ki danjéré davwa i ké fè timanmay-nou kwè ki yo sé yich Golwa. Analiz-tala té ké vré si nou té an 1930 oben an 1960. An lépok-tala, moun té aliéné toujou é met-lékol té ka apwann ti Neg ki « zanset-yo sé Golwa ». Mé jod-la, sitiasion-an mofwazé, i chanjé net-é-pwop ! Pèsonn pa ka di sé kalté kouyonnad-tala ankò, menm sé Matiniken-an oben sé Gwadloupéyen-an ki « pro-fwansé » a.
Jòdi-jou, rapò an nou èvè la Fwans toutafetman diféran. Sa ki lé nou rété bwaré épi La Fwans pa ka sèvi épi an diskou asimilasionis ankò. Yo pé pa sèvi sa ankò ! Apré 60 lanné Négritid-Antiyanité-Kréyolité, diskou-tala vini enposib a kenbé. Nouvo diskou a sé pro-Fwansé la sé ki sa ? Enben, yo ka di ki nou ni entéré, a nivo rékolonmik, di rété adan bra la Fwans. Sa yo ka mété douvan, sé pa pies kalté liannaj kiltirel, sikolojik oben sentimantal, mé pito on diskou « réyalis ». Yo ka di ki lè ou ka fè an siparézon ant Matinik-Gwadloup épi sé lézot ti péyi Bannzil Karayib la, ou ka vwè lamenm ki nivo lavi-nou pi wo ki ta yo, ki nou ni plis lékol, plis lopital, plis lawout etc…
Kidonk transbòdé « ASTERIX » an kréyol jod-la pa danjéré an pon jan davwa pon moun pa ka kwè ankò ki zanset-nou sé té Golwa. Okontrè, jis ni on diskou « nwaris », « négris » ki ka voyé douvan kilti a l’Afrik oben ta Neg mériken. Ki moun ki pé kwè ki an jenn boug ki ka gadé « TRACE TV » é ki ka abiyé kon Fifty Cents konpwann zanset a’y sé Golwa ? AWA ! Biten-lasa bout.
Man ka voyé an gran WOULO-BRAVO ba Ektò Poulé é Jan-Mark Rozié davwè yo fè bel travay-tala ki ké pèmet lang-nou an trapé plis fos, plis balan ankò. Zafè yo mété kréyol Gwadloup é kréyol Matinik yonn bò lot, sé an bagay ki bel toubannman tou. Sa ké pèmet nou sòti adan zafè toujou gadé enki lonbrik an nou. Pon kréyol pé pa ay douvan si ou vwè sé lézot kréyol la rété dèyè.
Epi sa ké pèmet jenn moun li tibwen kréyol davwa sa ka mantjé anpil. Ni anlo liv an kréyol atjelman ba gran-moun, mé timanmay pa djè ni hak pou yo pé li. E nou tout sav, timanmay enmen « bann désiné » é asiré pa pétet, paran-yo ké kouri achté « ASTERIX » an kréyol ba yo.
Lonnè é respé asi misié Ektò Poulé é misié Jan-Mark Rozié !
{{R. Confiant}}
Commentaires