Accueil
Aimé CESAIRE
Frantz FANON
Paulette NARDAL
René MENIL
Edouard GLISSANT
Suzanne CESAIRE
Jean BERNABE
Guy CABORT MASSON
Vincent PLACOLY
Derek WALCOTT
Price MARS
Jacques ROUMAIN
Guy TIROLIEN
Jacques-Stephen ALEXIS
Sonny RUPAIRE
Georges GRATIANT
Marie VIEUX-CHAUVET
Léon-Gontran DAMAS
Firmin ANTENOR
Edouard Jacques MAUNICK
Saint-John PERSE
Maximilien LAROCHE
Aude-Emmanuelle HOAREAU
Georges MAUVOIS
Marcel MANVILLE
Daniel HONORE
Alain ANSELIN
Jacques COURSIL

ANNOU PRAN TAN GADE

Térèz Léotin
ANNOU PRAN  TAN GADE

Annou pran tan gadé lantou nou titak, pou nou wè kouman bagay-la ka alé a. Ka sanm nou simié sa ki pa ta nou, sa ki pa natirel, sa ki kokozalòy. An fransé yo ka kriyé sa bagay ki «  faktiss », ki « fo », ki « kopié », ki ka « sanm men ki pa vré », «  ki kon krizokal épi meltjò ki toupòtré lò ». Sa ki vé di bagay ki ni an laparans, kidonk ki aktifisiel. Pou  nou, konsidiré sé sa ki pa ta’w ki ka rann ou pli bel, é sé konsa nou ka pé tounen moun. 

An pawol nou ka di konsa : Imité ka détenn, men magrésa nou ni an maladi kopié tousa nou ka wè. Nou sé dé fotokopi total.  Pass nou lé sanm anlott, lott-la, é lè sé pa fo-zong ki ka dékoré boutt dwett nou, ban nou, sé fo-chivé nou ka pozé anlè tett nou, akwèdi nou déviré an tan Lwi XIV, pou bon.

Lè sé pa fo-sousil nou ka péyé moun tatwé anwo zékal zié nou, nou ka « ganmé » yo évek fo-sil ki kay lonji yo épi anlo gran prel-zié ki pa ta nou nonpli, é ki ka opozé yo wouvè pou nou wè lavérité. - Anfen, yo ta nou kanmenm, piss sé lajan nou ki genyen yo, adan boutik.

Nou lé ni gran chivé-a, gran prelzié-a, gran zong-lan men pou rad-la pi i koutt, pi i bon.  An tizong zizing mòso twel ka fè kon’y pé pou fè-sanblan tjenbé lantou kònou, bien malman dayè, san i déchiré. Épi nou la ka ralé’y désann, ralé’y désann pou nou ba « toukouzi-a », an ti lespérans londjè.  Rad nou senntré anlè nou ka goumen épi nou pou fè nou konprann nou meg kon mannken, nou katalog pasé pèsonn.

Man pa ka palé di fo-dan, piss tala nésésè. Nou ni chivé léta, zong léta, sousil-léta, prel-zié léta. Nou sé yich léta toubannman, dékalkomani moun. Ou sé konprann nou pa ni chivé nou, zong nou, sousil nou, prel-zié nou ki ta nou.

An tan-an yo té ka di « yich gouvelman-an », jòdi, nou pé pa yich léta pasé sa.

Kouman, asou manniè nou kontan sa ki « fo », nou pa té kay ni fo-sosiolog nou, fo-istorien nou,  fo-filozof nou, fo-grangrek nou, tou ?  

Dépi moun-lan ka vini dékatiyé sosiété-a douvan dé-o–twa ki désann kouté’y, i ka tounen sosiolog. Lott-la ka vini di dé mo  fransé  étila i ka palé asou listwè, mi i za istorien. Tala pwofésè filo, i ka fè an konférans anlè Platon, Leibniz oben Heidegger, pou palé asou yo, i ja rivé filozof.

Kanmarad-la sa kolé fransé épi fransé, bò fransé ba fransé, i grangrek déklaré.

Anlott konnett toutt bagay apipré, i mapipi ansa, i ka lélé an toutt soss, san jenmen rivé bwaré granchoz, é pou’y, pi gran konnésè Matinik é latè li menm pé pòté sé li, é tousa bon konsa.  

Sé pa pass an servel nou i ni sa yo ka kriyé « La faux du cerveau, faix cerebri  an laten » ki sé an ti manbràn toutt moun ni an tett li, pou nou, nou ay konprann nou ni fo servel. Ess sé an rézon pou tousa nou sé lé ka fo bagay, ayen ki sa ki ni laparans-lan selman ?

Il n’y a de pire aveugle que celui qui ne veut pas voir qu’il peut être beau tel qu’il est.

Térèz Léotin

 

BWETT MO :

 

Kokozalòy : de mauvaise qualité,

Kon krizokal épi meltjò ki toupòtré lò : imitation,

Aktifisiel : artificiel,

An toukouzi : un prêt-à-porter,

Senntré : cintré, collé, très ajusté

Apipré : de manière approximative. 

Connexion utilisateur

CAPTCHA
Cette question sert à vérifier si vous êtes un visiteur humain afin d'éviter les soumissions automatisées spam.

Pages