Accueil
Aimé CESAIRE
Frantz FANON
Paulette NARDAL
René MENIL
Edouard GLISSANT
Suzanne CESAIRE
Jean BERNABE
Guy CABORT MASSON
Vincent PLACOLY
Derek WALCOTT
Price MARS
Jacques ROUMAIN
Guy TIROLIEN
Jacques-Stephen ALEXIS
Sonny RUPAIRE
Georges GRATIANT
Marie VIEUX-CHAUVET
Léon-Gontran DAMAS
Firmin ANTENOR
Edouard Jacques MAUNICK
Saint-John PERSE
Maximilien LAROCHE
Aude-Emmanuelle HOAREAU
Georges MAUVOIS
Marcel MANVILLE
Daniel HONORE
Alain ANSELIN
Jacques COURSIL
Non chak mòso teks an liv / Le paratexte en créole

ANNAKS

Pa konnet, mové! par Éric Marthéli
ANNAKS

Poutji wouchach-tala?

Tout matjè ki ékri an liv an kréyol ni an problem lè i pou fini woulman liv-la (mise en page). Ki manniè pou di, ki mo kréyol itilizé pou: préface, postface, introduction, sommaire, biographie, autres ouvrages de l’auteur, déjà paru, à paraître, glossaire, lexique, bibliographie, etc.?

Tout matjè ki ékri an liv an kréyol ni an problem lè i pou fini woulman liv-la (mise en page). Ki manniè pou di, ki mo kréyol itilizé pou: préface, postface, introduction, sommaire, biographie, autres ouvrages de l’auteur, déjà paru, à paraître, glossaire, lexique, bibliographie, etc.?

Si fondas liv-ou (corps du texte) an kréyol é ou touvé an moun ki ékri an pawol-douvan (préface) ba’w an kréyol tou, ou pé ni lanvi pa matjé an tet tesk-la Préface pis Préface – an plis ékri épi ce an bout mo-a – sé fransé. Mé ranplasé préface épi ki sa? Ki sa sé matjè-a ja itilizé? Ki manniè yo matjé’y? Ki prézantasion yo chwazi? Mi bab! Mi mal tet, mi! lè ou pa ni anlo liv an kréyol adan bibliotek-ou, adan bibliotek komin-ou, lè Bibliotek Chelchè lwen, lè kanpis Matinik lwen.

Wouchach-tala ka pòté asi manniè sé matjè kréyolopal la kriyé chak mòso teks an liv – paratexte an fransé –, sé pwopozision-an yo fè a pou bien abiyé fondas liv-yo, fondas jounal-yo. Pouki sa nou ka palé dè pwopozision? Sé dépi dènié siek-la nou koumansé wè liv an kréyol rivé anlè tab libréri é mouvman-an pran an bel balan dépi selman karant lanné. Si nou ka gadé Léwop selman é man ka bien di Léwop selman, liv enprimé an fransé, an anglé épi kisasayésa lang péyi neuropéyen ni pasé sissan lanné dèyè yo é man pa ka menm palé di maniskri an laten ki pli vié ankò. Dépi tan-tala, librè, éditè, matjè, tipograf, enprimè sé péyi-tala ni tan flijé yonn-dé solision prézantasion éti tout moun dako pou itilizé jòdijou. Dépi karant lanné sé matjè kréyolopal la ka pwopozé é itilizé solision é koumansé ni yonn-dé andidan yo ka rouvin souvanman, mé tout bagay poko fiks. Ni plas toujou pou mò-nef (néologisme), é pas tradision-nou an kon ti bébé ki fini lévé doubout pou maché, nou désidé, chaché san triyé twop, ranjé adan an lis-mo (répertoire) tout sé solision-pwoposizion an nou touvé adan liv, jounal, nichtwel (site internet) Matinik, Gwadloup, Giyàn, Ayiti, tibren Sent-Lisi é Rénion.

Travay-tala pa ni istorik, pa ni téyori, pa ni analiz pou pézé ki solision-pwopozision ki pli entérésan, ka poté plis satis, ka rouvin pli souvan, ki solision-pwopozision pres flijé é éti pres toutmoun dakò pou itilizé kontel pawol-douvan pou préface. Sa pa té ka entérésé nou. Sa nou té lé sé té an zouti pou moun pé bat fè-yo.

Zouti-tala ki ka prézanté kò’y kon an diksionnè, pou pèmet sé enfografis-la, sé matjè-a, éditè-yo a ki ka pibliyé liv an kréyol sel, liv an dé lang o twa lang (bilingue, trilingue) bien abiyé fondas liv-yo.

Métod

Pou kréyé zouti-tala nou pliché pliziè santèn liv an kréyol mé osi yonn-dé jounal nou touvé an bibliotek Matinik, Lafwans é asi Entènet. Nou gadé pou lis-zouti a (médiagraphie) sé dokiman-an ki té ka prézanté opli piti an solision.

Nou pa travay anlo anlè liv an kréyol Larénion pas nou pa fò an lang-tala é nou pa konnet tout sé matjè kréyolopal Larénion a. Twop travay an plis, pou chaché konnet non-yo é touvé liv yo an Fwans. Kon travay-tala sòti épi an lisans Creative Commons, tout moun pé ripran’y pou konplété’y dépi yo ka respekté larel lisans la nou chwazi a. Gadé paj niméwo 2 é asi entènet pou sav sa sa vé di lisans-la nou chwazi a.

Ayiti sé péyi ki ni plis kréyolopal an Karayib-la é kréyol sé lang ofisiel pou lékol dépi 1979 kikonk sé lang ayisien an ki ni plis liv é jounal pibliyé. Nou té oblijé fouyé fon é sérié pa koté tala pas sé la ki pé ni plis solision-pwoposizion.

Si nou touvé anlo dokiman pou kréyol Matinik Gwadloup Giyàn Ayiti an bibliotek, Entenet chayé ban nou anlo-anlo-anlo liv ayisien. Ni an sèvis éti Amazon ka pwopozé ki ban nou an bel pal, an bel balan pou sé liv ayisien an: Look inside! Look inside! ka pèmet ou gadé yonn-dé paj sé liv-la Amazon ka vann lan: lapo douvan, lapo dèyè, sé prèmié paj-la, prèmié dékatman-an (chapitre), dènié-a é lis sé dékatman-an (sommaire). Épi sa, nou trapé anpil solision-pwopozision sé matjè ayisien-an ki ka viv é/ou ka pibliyé Étazini é Kanada, ka itilizé. Anlo pami sé liv-tala sé liv élektronik (ebook) pou sé machin Amazon la éti yo ka vann lan: Kindle. Nou pliché Amazon US, Canada é France.

Kon tout diksionnè nou ranjé sé désan-katrèven-sis solision-pwopozision an épi an lod alfabétik: non mòso teks la an fransé, non kréyol la éti nou ranjé sé solision-pwopozision an.

egzanp

À paraître

Kréyol Matinik
Liv CONFIANT pou mété déwò:
–Kòd yanm
–(...)
(Confiant, Bitako-a)

oben non mòso teks la an fransé, an solision-pwopozision é manniè yo itilizé’y adan chak kréyol-la.
egzanp

Illustration(s) gadé-wè osi Dessin(s)

Désen

Kréyol Matinik
Désen/Ilustrations: Lydia Dalmat
(Léotin, Dwèt an nò)

Kréyòl Giyàn
Illustration: désen
(Barthèlemi, Dictionnaire créole guyanais-français)

Kréyòl Ayiti
Moun ki fè desen sa yo:
Rodney Sanon
(Riva, Anaëlle ak Lasirèn)

Pou ranjé sé kréyol-la nou kopié tit an jounal bédé matinitjé ki té ka paret lé lanné swazantdis-katraven nou té enmen anpil lè nou té jen gason: M.G.G. Martinique Guadeloupe Guyane. Si nou ripran tit-tala pou ranjé sé lang-la sé té an manniè di sé manmay MGG a, mèsi an chay pou plézi-a yo ban nou an.

Nou rajouté dèyè Kréyol Matinik Gwadloup Giyàn, Ayiti, kréyòl Sent-Lisi é Rénion pou fè M.G.G.A.S.R. Tout sé solision-pwopozision an ké toujou koumansé épi kréyol Matinik pou fini épi Rénion. Lis-zouti a (médiagraphie) an bout dokiman-an ranjé menm manniè a.

Si zot ké twouvé dé lendiks kontel M.G.G. ni osi déparfwa M.Gw oben M.Gy: M pou Matinik Gw pou Gwadloup é Gy pou Giyàn. Fok té touvé an manniè rikonnet Lagwadloup épi Lagiyàn.

Nou alé pli lwen ki sa Gérard Genette ka ranjé adan «paratexte» an liv-li a: «Seuils». Nou mété anplis sé solision-an nou touvé pou téat, sé jé-lespri a (jé épi let, épi mo), jounal, épi pliziè mo vokabilè kontel «ekzanp», «legzanp», «ekzèsis», «egzèsis». Pouki sa? Pas nou jwen yo é tout moun pa konnet sé solision-an ki ka ekzisté. Nou rikopié sé solision-an épi menm lòtograf-la nou jwenn la. Anba chak solision nou mété référans-yo (Non matjè-a, Non dokiman-an)

Si nou mété an lendik (renseignement) an plis di solision-an, nou matjé’y épi vokabilè é lòtograf kréyol péyi a nou ranjé solision-an sof, pou Ayiti. Pou Matinik nou itilizé lotograf GEREC-F 2, Gwadloup GEREC 1. Piskè nou pa ka métrézé kréyol ayisien yan nou itilizé kréyol é lotograf GEREC-F2 pou sé lendiks-la.

Dayè zot pé rimatjé ki dé mo kat pawol tala ékri épi lòtograf GEREC-F 2.

Tousa ki an anmitan krochè […] sé dé lendiks nou mété pou présizé an bagay. Souvantfwa pou présizé ki lang matjè-a itilizé.

egzanp

SAV SA
[teks an matinitjé]
(Mauvois, Antigòn)

Kon nou té ka di zot pli wò adan lis-zouti a (médiagraphie) sé dokiman-an ranjé silon kréyol-yo. Matinik ka wouvè bal-la é Rénion ka ranjé violon dan sak pou respekté lod M.G.G.A.S.R. Mé ou ni an group M.G.G, pas ni liv ki an dé o twa kréyol.

Pou sa ki pa sa bien li kréyol-la; zot ké touvé an koumansman dokiman-tala dé tablo «alphabet phonétique international» ki ka prézanté sé son kréyol la. Sé tablo-tala ka prézanté sé son é lotograf kréyol matinitjé a é ta gwadloup la. Sé zot kréyol-la pa djè diféran.

An travay konsa pé pa fet san moun ki ka ba’w balan, san moun pou endé’w. On granmèsi pou:

Jid Duranty (Bibliotek minisipal komin Chelchè). Bokantaj nou trapé toulongalé épi’y pou koreksion sé liv-li a klèsi lidé-nou asi konstriksiònman zouti-tala.

Mèsi an chay, sé manmay Bibliothèque Schœlcher a (Fodfwans), mansion espésial pou Patrick Brédas, sé ta Fonds Régional kanpis Chelchè a, pou reskonsab Bibliotèk minisipal Riviè-Pilot la é Céline Œster: Fonds des Recueils koté Bibliothèque national de France.

Man pa ka obliyé André Robert matjè rénioné, éditè reskonsab K.A. éditions pour sé mofwazaj-la an lang rénioné a, Djant M’Bitako, Roger Valy-Plaisant é Aude Désiré pour sé répons-lan apré sé kourilet-la nou vréyé yo a.

Document: 

annaks_10102016.pdf

Connexion utilisateur

CAPTCHA
Cette question sert à vérifier si vous êtes un visiteur humain afin d'éviter les soumissions automatisées spam.