Pa ni an simenn, nou té ni gwo lapenn swadizan, nou té ka jik di «man sé Clarissa». Mé lafen simenn-tala, nou ja bliyé tousa. Sel bagay ki an tet jan Matinik sé démaraj kannaval.
Lanné 2014-la chanjé liméwo, mèkrèdi oswè a minui fann épi an gran fédartifis dan an sel «Boucan de la baie» san piblisité, Dédé limen difé san zalimet Lasavann. I bout konsèw li a épi an chanté asou lapé. «Lapé, lapé nou ka mandé….»
Sé jou-tala lè’w ouvé radio, ou pa oblijé rikonnet chanté kantik. Asiparé fok wouvè lapot ba tousa ki modèn. Yo ka chanté kantik an tout kalté manniè, ou pé tann kantik an ragga, reagay, konpa, man jik tann li an jazz. Ou sé jirédi yo oubliyé tibwa, tjuiyè ek boutèy.
Yè, pabò Ladilon té ni an gran penteng alantou lagrikilti. Agrikiltè té lé montré moun, magré ni anlo tè ki polié épi klordékòn, yo pa ka ped fwa. Ni adan ki jik fè ti-po ba ti-bébé épi lédjim péyi-a.
Dépi yonndé tan, Adjilbè ka éséyé konprann sa ka pasé anlè pòw la. Asiparé komkidiré, sé an sel moun ka blotjé lidwobaz pou an ti-prim, 2000 éro selman. (misié pa ka menm mandé anpil pou déchajé 4 loto a lè).
Tout sé jou-tala sé parti politik la ka sanblé tout moun yo. Lot jou sé té «Ensemble pour une Martinique nouvelle» ki té ka konté sa ki té vini Omaren.
Chal-patat ba Adjilbè gouté an blaf-chadron adan sa i té fini péché lasimenn pasé. Komité lapech wouvè lapèch chadron-an pou kat jou selman. Ni péchè ki bien kontan. Epi zafè sargas la, yo pé pa sòti konmifo. Mòtè yo ka blotjé épi zeb sargas-la. Lè sé pa frijidè yo ka tonbé an pàn.
Lendi pasé Komité lapech viré wouvè lapech chadron. Ni péchè ki dépi dé simenn pa sa alé anlè lanmè, yo boudé kon an doub-sis anlè an tab domino boug boulé. Motè yo plen wawet, é yo ped labitid najé ranm. Kantapou zafè vwel la, pa menm palé épi kalté lanmè–tala, sé pa lapenn.
Lasimenn pasé té ja ka ba’y nef jou moun té ka vréyé labou, pas bò kay yo té sal pou toutbon. Mé sé pa labou selman, man jik tann yonndé dé mo ki pa té djè prop, mé mwen menm pa ni dlo pou lavé’y. Kidonk man pa ka pran lapenn répété tout.
Larantré-a ka sanm i ké cho. Lasimenn pasé nou aprann gouvelman-an té chanjé, simenn-tala sé dan sé lékol-la sa ka chofé. Ni sèten mè ki di pa ni lajan, é yo désidé fè moun péyé. Kom anlo fanmiy rafen kon Kris anglé, yo ka vréyé labou.