Accueil
Aimé CESAIRE
Frantz FANON
Paulette NARDAL
René MENIL
Edouard GLISSANT
Suzanne CESAIRE
Jean BERNABE
Guy CABORT MASSON
Vincent PLACOLY
Derek WALCOTT
Price MARS
Jacques ROUMAIN
Guy TIROLIEN
Jacques-Stephen ALEXIS
Sonny RUPAIRE
Georges GRATIANT
Marie VIEUX-CHAUVET
Léon-Gontran DAMAS
Firmin ANTENOR
Edouard Jacques MAUNICK
Saint-John PERSE
Maximilien LAROCHE
Aude-Emmanuelle HOAREAU
Georges MAUVOIS
Marcel MANVILLE
Daniel HONORE
Alain ANSELIN
Jacques COURSIL

Tan travay

Hughes BARTELERY
Tan travay

         Si ni an bagay ka montré manniè lavi ka alé douvan, sé tan travay. An koumansman, nou té esklav, pa té ni patwon sé té met, i té ka fè moun travay san rété lannuit kon jou, kon i lé, la i lé, lè i lé, yo té a dispozision'y,

          

          Apré labolision 1848, nou té libéré, met vini patwon, i té ka fè moun travay 15 a 17 lè pa jou. Primié lwa ki rivé, limité tan travay-la a 12 zè pa jou. Lanné 1904 yo désann tan-an a 10 zè pa jou, lanné 1918 yo fiksé'y a 8 lè pa jou kivédi 56 zè pa simenn é dimanch té adan. Épi, Fwon Popilè rivé lanné 1936 pou ba travayè an bon soulajman. I entèdi travay dimanch ek jou férié.  I mété an plas konjé péyé chak lanné, épi soutou i limité tan travay a 40 lè pa simenn. Fok té atann Miterrand an 1982 pou fè  tan travay-la désann dabò a 39 lè épi apré, lanné 2000, a 35 lè pa simenn. Sé sa Macron touvé é sé sa ki ké vini krabik si i lé fè an chanjman. Tout patwon ka fè dézod pou sa, é ka goumen pou gouvelman tiré zafè 35 lè a. I pa ni anpil chans pou rivé fè tan travay-la désann pli ba.

 

         Poutan si ni an gwo chanjman ka atann nou dèmen sé adan travay, ni wobo, ni òdinatè, ni télétravay, tousa ké blijé pézé asou tan travay la.

 

         Jòdi jou nou a 35 lè, ni moun ka mandé 32 zè, men si yo lè wè an bon chanjman, sé pa lapenn désann a 32 zè, sé anni désann an bon kou a 30 lè pa simenn. Natirelman, pies patwon pé ké jenmen asepté péyé an moun 35 lè pou 30 lè travay é pies salarié pé ké asepté nonpli ped 5 lè salè pa simenn. Pwoblem-la sé désann a 30 lè san diminié pies salè. Sel solision man ka wè sé fè rantré adan tan travay-la an tan travay ou pa blijé fè. 30 lè obligatwè ek lanrestan tan ki pa obligatwa pou ranplasé salè yo ké ped.

 

         Lè man té ka mandé an moun sa ki té pli potalan pou'y adan travay li, i té ka réponn sé kouvèti sosial la. Sé pou sa i té ka travay, pou i ni lasékrité sosial ba kò'y ek ba fanmi'y li, épi an ti ritret pou lè'y ké vié.

 

         Kantapou sé chonmè-a, lè man té ka bokanté épi yo, sèten pa té ka séré pou di ki lè yo té ka touvé an travay two lwen yo té ka rifizé pas lè yo péyé transpò, péyé bwè, péyé manjé, yo pa té ka rété ayen adan ti lajan-an yo té ka touché a, alò yo té ka mété tout mes visié yo déwò pou rété bò kay. Konsa yo pa té ni dépans é si pé a yo té ka touché a té ka sifi yo. Si sa kontinié konsa man pa ka wè ki manniè chonmaj-la ké tjilé.

 

         Pou mwen travay jòdi sé kon an gwo gato, dépi ni pou yonn pou ni pou tout. Fok éséyé fè tout moun manjé an ti moso adan gato taa. Adan an lantoupriz, olié tout moun fè 35 lè, yo ké fè 30 lè, é lanrestan tan-an, oben kontinié travay tan fakiltatif la pou pa ped asou salè'yo, oben sèvi'y pou fè anlot travay.

 

          Bilten salè a ké an dé moso. Primié-a sé pou tan travay tout salarié blijé fè, sé li ké sipòté tout kotizasion sosial. Déziem moso-a sé salè fakiltatif la san pies kotizasion, salarié-a ké touché, si i désidé rété adan lantoupriz-la.

 

         Si sa pa ka chanjé ayen, ki lavantaj sa pé ni pou lé salarié:

 

         - Primié lavantaj-la sé libèté yo ké ni épi travay fakiltatif la. Anpil moun ka pran an travay salarié men yo bien ni lanvi fè anlot bagay. Yo ké ni tan pou sa.

 

         - déziem lavantaj  sé ki yo ké pé fè nenpot ki travay sof anlot travay salarié san yo péyé pies sékrité sosial ankò.

 

         - Anfen si yo pé kontanté yo di sa yo ka grenyen an, yo ké pé rété ayen a fè.

 

         Léta li menm lan, pé touvé la an gwo lavantaj. Okontrè di sa moun pé kwè, ni anpil ké chwézi fè selman tan travay obligatwè a. Di chanjman taa, pé sòti an diminision chonmaj an tout péyi-a. Dépi twa salarié chwézi tan travay 30 lè, an pos ké libéré.

 

         Natirelman, sé an bagay boug fou man sòti la, men man toujou tann di si saj-la ka prézèvé péyi-a, sé boug fou a ka fè'y vansé.

Connexion utilisateur

CAPTCHA
Cette question sert à vérifier si vous êtes un visiteur humain afin d'éviter les soumissions automatisées spam.