Accueil
Aimé CESAIRE
Frantz FANON
Paulette NARDAL
René MENIL
Edouard GLISSANT
Suzanne CESAIRE
Jean BERNABE
Guy CABORT MASSON
Vincent PLACOLY
Derek WALCOTT
Price MARS
Jacques ROUMAIN
Guy TIROLIEN
Jacques-Stephen ALEXIS
Sonny RUPAIRE
Georges GRATIANT
Marie VIEUX-CHAUVET
Léon-Gontran DAMAS
Firmin ANTENOR
Edouard Jacques MAUNICK
Saint-John PERSE
Maximilien LAROCHE
Aude-Emmanuelle HOAREAU
Georges MAUVOIS
Marcel MANVILLE
Daniel HONORE
Alain ANSELIN
Jacques COURSIL

OBJEKTIF ? LO MEYER FASON ALE DANN SANS L’ALIENASION KOLONIAL

www.temoignages.re
OBJEKTIF ? LO MEYER FASON ALE DANN SANS L’ALIENASION KOLONIAL

Avec le moi d’séktanm Rényon-Promyèr radyo la propoz son nouveau program pou l’ané k’i vien. Lé tro bonèr pou donn in avi bien réfléshi dsi program la. Mé lé pa tro tar pou rapèl inn-dé z’idé,sanm pou moin, mi partaz avèk in bonpé d’moun.

Pars, konm tout demoun, moin nana mon z’idé, mèm si moin la pa fé sak i fo pou mète azot an avan. Pa arienk moin lé fotif : nana d’apré moin in bonpé lé fotif. Pou kèl rézon ? Na plizyèr, Dabor la parès nout éspri, épizapré lokazyon la manké, épi ankor par l’fète ké bann rényoné i koné dé shoz dsi La Rényon na poin in bone idé par raport la radio... Mi souvien moin n’avé in gran profésèr zéogarfi dann l’inivèrsité é li l’avé pa vouli done in l’antrevu in radio, pars solon li kan li nana in ’afèr pou dir li ékri in liv. Zordi lo moun la fine pass l’ot koté, li la fé gayar liv, mé na riyink bann zétidian la parti fouy la-dan.

Mi trouv lé régrétab pars na in n’afèr mi aprésyé sé l’édikasion popilèr é mi pans la radio sa in média i pé fé kékshoz pou so l’édikasion-la... Li fé déja dé shoz, sirtou dann la kiltir popilèr : séga, maloya,diskision avèk bann zékoutèr. Mi rapèl bann z’émision dsi bann plant, sansa dsi la zénéalozi. Dé foi i anparl bann provèrb, sansa bann kosa in shoz. I pé pa dir sa i intérès pa d’moun é dann bon sans. Moin lé pa kont sa, mèm si inpé i di - moin la fine antann - i diré konm si demoun i travay dann radio i rod fé l’amizèr piblik. Moin pèrsonèl, sa i jène pa moin. Lé myé amizé ,k’am-nuiyé. Astèr sré bien osi si té i anparl listoir in pé pli souvan si téi anparl osi la vi d’moun dan tout kartyé. La syans noré pa anbaras amoin non pli, ni in ribrik dsi lékonomi, si l’oséan indien, si bann péi nout z’ansète téi sort… I fo rokonète lé pa fasil fé in radio konmsa, é sirtou pou gard bann z’oditèr. Astèr ni pé dir osi bann konèsèr la vi rényonèz i donne pa non pli tout sak zot i pouré doné.

Ala pou la pintir. Astèr pou la kritik : pétète mi tronp, mé moin na konm l’inprésyon la radio i manipil bann z’idé dominant, konm i di sa,lo zidé bann dominan konm demoun friké, konm demoun lé partizan lo pouvoir mi apèl "kolonyal". An plis ké sa, sirtou dann zournal parlé, moin na l’inprésion désèrtin la fine shoizi zot kan, é zot kan lé pa parèy la miène, é zot diréksion i dékouraj pa zot pou fé sa. A moins ké zot i pans zot lé objéktif. Objéktif ? Lo méyèr manyèr alé dann lo sans bann z’idé dominant, la méyèr fason donn in kou d’min l’alyénasion kolonyal

NB In mo pou la rout : "l’aliénasion". Sé kan ou i obli out rasine, out réalité é ou i fé konmsi ou sé kèlk’in d’ot. Ou lé pi dann l’oséan indien mé ou lé dann l’erop. ou lé pi oprimé mé ou lé lib.Out z’ansète lété pa zésklav ou sinonsa zésklavazis, zangazé ou sinonsa zangajis.Si ou lé dann trou, sé pars ou a poin la volonté ansort aou. Mi arète la, pars lé tan fé travay in pé zot koko a zot.

Connexion utilisateur

CAPTCHA
Cette question sert à vérifier si vous êtes un visiteur humain afin d'éviter les soumissions automatisées spam.

Pages