Accueil
Aimé CESAIRE
Frantz FANON
Paulette NARDAL
René MENIL
Edouard GLISSANT
Suzanne CESAIRE
Jean BERNABE
Guy CABORT MASSON
Vincent PLACOLY
Derek WALCOTT
Price MARS
Jacques ROUMAIN
Guy TIROLIEN
Jacques-Stephen ALEXIS
Sonny RUPAIRE
Georges GRATIANT
Marie VIEUX-CHAUVET
Léon-Gontran DAMAS
Firmin ANTENOR
Edouard Jacques MAUNICK
Saint-John PERSE
Maximilien LAROCHE
Aude-Emmanuelle HOAREAU
Georges MAUVOIS
Marcel MANVILLE
Daniel HONORE
Alain ANSELIN
Jacques COURSIL

Es matjékréyol nésésè toujou ?

JID
Es matjékréyol nésésè toujou ?

   Ni an kanmarad ka di  an ti pawol dan ann émision asou Radio APAL : 

   * Lang kréyol-la fok nou matjé’y, pas si nou pa matjé’y, i ka tonbé an délala !

   Dépi 2004, man ka matjé chak simenn an ti-pajkréyol (chronique) man batizé  Kréyolad. Ni an ti-poveb ka di : “zandoli ka pisé fos koko’y”, kivédi chak moun ka fè kon I pé, lè I pé ek sirtou,lè i pa pè.

   Makak pa janmen trouvé ich-li led, é sé konsa anlo moun di mwen, yo kontan li ti-pajkréyol-tala chak simenn. I nidélavantaj :

   * Daboudabò, I pa long, kivédi I kout kon latjé krapo ki fè ou pé li sa dan an batzié lamenm lamenm.

   * Epi anlot bagay ankò, I ka paret menm périod-la, kivédi chak simenn. Akondi défen papa, sé ti-kou long diré ka konté. Sa fè kilè ou ka fè an bagay toulongalé, labitid la ka enstalé, é sé konsa, ou ka aprann matjé ek li san ou sav.

   Epi Kréyolad si man pa alfabétizé moun, man pa an latjéprétet, man pé di bravman man abitjwé moun wè lang-lan, ek frékanté’y. Yo di lè ou frékanté chien ou ka trapé pis. Eben, sé moun lan pa trapé pies pis biennokontrè, yo aprann enmen lang-lan ki pa pli difisil pasé dot lang, sirtou fransé.

   Man pé ké bat lestonmak-mwen pou  di sé ANTILLA selman, éti dépi pres tjenz an ka permet moun li ek wè kréyol anba zié-yo chak simenn. Jòdijou, lektè jounal-tala ja li pasé 736 paj. Sé akondi yo li aprochan 6 liv 115 paj. E man pé di zot sé moun-tala bien kontan. E ni piti kon gra, avòté kon matrité, bien mi konkoklez. Man ka pofité rimèsié direktèj ounal-la, Henri Pied,ki jik jòdi ka fè mwen konfians. 

   Akondi anlot pawol, dépi ou ka fè an bagay, ou oblijé trapé kritik. Sa nowmal ! Epi akondi anlot ti-pawol, yo pa ka pran lapenn vréyé woch an pié mango vid. Kritik ka vini di plizié kanman :

   * Ou ni moun éti pa ka planté an piman oben lévé an plim poul, sé yo éti ki ni pli gwo kritik bililik. Pa lapenn trakasé’w sé dé chimérik.  

   * Ou ni moun éti ki anvi fè, mé yo pa ka fè. Bien délè sé pas yo pa sa fè !

   * Ou ni moun ki toubannman jalou. Défen manman té ké  di jalou kaka !

   * Anfen, ou ni moun tou ki sé voudré kréyol-la vansé pli vit. Yo présé kon fonmi fou. Yo ka bliyé ki tro présé pa ka fè jou wouvè. Sa vré adan sé moun-tala,  yo ka wè kréyol-la ka fè twa pa douvan ek yo ka baré’y. I oblijé tjilé pou fè an chimen-chien oben an chimen kòsié pou i sa rivé la i lé alé a. 

   Mi anvwala an mwa oktob, éti dépi konmen lanné yo ka gloriyé 28 oktob Jounen Entènasional Kréyol alantou latè dépi 84. Anlo koté kontel Gwadloup, an Frans, Kanada ni mwa kréyol dépi prèmié jik 31 oktob. Sa nou ni Matinik ?

   * Rabouraj pa koté Trinité ;

   * Dikté kréyol Fodfrans, Préchè épi dot koté man pa okouran.

   Es fodra lang ek kilti kréyol-la pran anlot kanman adan konpòtasion nou épi yo ?

   Jik ni moun adan péyi Matinik-la (man pa di réjion) ka di pa kriyé yo kréyol. Yo pa lé tann sa pies, pas kréyol té ké bagay bétjé. (Kondisiré bétjé pa moun Matinik tou). Anfen nou ka wè kouman lang-lan ka fè sa’y pé pou sòti anba tout lo méprizasion-tala ek pou kilti kréyol-la pa rété kon dé talon.

   Erezdibonnè ni dé mapipi éti ka kontinié pianm-pianm dan dives asosiasion. Krey Matjté Kréyol Matinik, Sanblaj pou fèkréyol lékol, Krey épi kisasayésa…

   Mwenmenm lan,  premié liv kréyol mwen (Zouki bel zouti)  paret an fransé (Zouki d’ici danse). Lè man té prézanté teks kréyol ba éditè-a, i di mwen mofwazé’y an fransé pou té fè an liv swadizan épi dé kanman-an. Lè teks fransé té la, an finaldikont sé li kiparet. Pou teks kréyol-la té wèjou, man té oblijé kréyé prop mézon édision mwen, Édision Zaboka

   Édision Zaboka ja fè paret 9 liv an kréyol, konmen moun ja li yo? 

   Apenn an ventèn moun!

   Kidonk sa pa ka djè ankourajé ni sipòté moun ka matjé kréyol. Matjé an kréyol sé pa rédi chez bò tab, sé menm an pozision militan. Es sa normal ? Es nou pa ni dé janm kon nou ni dé lang ? Poutji nou ka brété anlè an sel ? Poutji nou pa kréatè kon dot koté ?

   Lè ou prézanté an moun an liv matjé an kréyol, lè i pa twazé’y, i ka gadé’y an manniè krentif. Si an sipozision i rivé ouvè’w, ou ka wè fidji’y ka fè bon lagrimas, lè i pa vini blenm kon an patat set simenn. Pas ékriti tala pou’y, Chinwa épi sa sé menmbrisi pou’y. Lè i pa konsa éti té ka kriyé’y « kréyol dragon »!

   Antouléka, nou adan an péyi épi dé lang, mé pizanpi ou pa bizwen yonn adan yo pou viv. Si ou pa ka palé kréyol ou pé ké mò fen. Kidonk sé an lang a dé vites :

   * An lang an pati moun, sirtou grangrek, ka wè nésésité défann li jik o dènié san, an manniè chou pou chou pou i pa mawot. Pas yo ka di i adan an kanman de « dé créolisation » oben tjòlòlizasion sé menmbrisi.

   * An lang anlot pati moun bien manfoupamal, (sa pa ka opozé yo brè chanpay yo) pas dapré yo,kom yo ka palé ti-kréyol-yo, lang lan pé ké janmen disparet.

   Man pa sav si matjé kréyol nésésè jòdi ba sèten moun, mé man ka kontinié djoubaté pou sa ka vini dèmen.

   Man pa lé ba pèsonn konsèy, Misié Konsèy mò Senpiè, mé man ka di  kanmenm : pengad, gadé sa ki rivé pa koté Trinidad ek Lagrinad. Ni senkantan yo té ka palé kréyol an lari sé péyi-tala. Bagay yè bonmaten !

   Lè bab kanmarad ou ka brilé, wouzé ta’w !

   Jid

   Ga sa : si ou rivé jik an bout ou pé di ou soufran ! Ou pa adan sa ka trouvé kréyol red pou li. 

Image: 

Connexion utilisateur

CAPTCHA
Cette question sert à vérifier si vous êtes un visiteur humain afin d'éviter les soumissions automatisées spam.

Pages