Pou nou kontinyé asi ka kréyòl yé ban-mwen, mim dis pikyèt'alignman pou ou suiv an lisé Blanchèt.
1. {{On lè sé on lè }} : Toujou rivé adan sé sal-lékòl-la é an sé latilyé-la alè.
2. {{Toujou la }} : Gadévwè pa janmé soté pon kouw é travay tou sé lison-la menmparèy.
3. {{Postal}} : A pa anni lékòl pou apwann étidyé, akaz a-w osi.
4. {{Lonnè é rèspé }} : Rèspèté-w voumenm a-w pou konmansé, épi rèspé pou chakmoun alantou a-w.Dérifizé rantré adan pon gawoulé, épi pòté swen pou tousa noutout bizwen.
5. {{Enmé-w voumenm a-w}} : Dérifizé tou sé pwodui-la pé ké menné ponkoté la, ki yo otorizé ki yo pa otorizé. Yo swadizandi ka mété moun adoumanman mé lè ou gadé ou ka touvé-w pli anchyen pasé pon chyen.
6. {{Jan pou ou abiyé}} : Rèspèté-w sé osi rèspé jan ou ka abiyé kò a-w é kenbé larèl règlèman-la.
7. {{Sav sa ou vlé}} : Doubout oka, pou dèmen : péyi-la bizwen-w. Pann sa ho pou toutmoun sav, épi gadévwè pòté mannèv pou lanviwonnaj an-nou toujou pli bèl.
8. {{Lékilib }} : Ou ké byen an tèt a-w si ou byen an tout kò a-w ; pa soté sé lison EPS-la. Fo kò a-w annòd.
9. {{Flérisman }} : Ayen antwòp pa bon, ki sé entèwnèt, ki tou sé médya-la, twò pa bon…gadévwè osi alantou a-w, kilti, mizik, téyat, siléma, penti, mès é labitid ni plézi adan-yo si ou ka pwan tan pou yo.
10. {{Lèspri }} : Toujou rété yonn a lòt èvè moun alantou a-w ; épi apiyé asi Lavi pou ou kenbé doubout a-w dwèt kon pikyèt é pou ou rivé viv k’on krétyen-vivan é tout moun pou viv!